[url=http://www.gay-serbia.com/forum/viewtopic.php?p=2415751#p2415751]blenta napisao:[/url]hvala
izguglao sam i nju i andrewa
video da je profesor ali filozofije
kad me zanima nesto vezano za politiku zaposljavanja
radije bih procitao relevantnog makroekonomista
kad me zanima nesto vezano za bolesti srca onda opet kopam textove napisane
od strane autoriteta u kardiologiji, ortopeda
filozofi mi nisu autoritet za nista od stvari koje moraju biti prakticne
mozda za neko okvirno teoretisanje ili neko paradno blebetanje
sharon je novinarka, nije lekar, niti specijalista za mozak
A zašto se onda ti, kao medicinar, baviš politikom i ekonomijom?
Mislim, kakve to veze ima ko je šta formalno završio? Važni su argumenti, oni su tačni ili netačni, to je sve. A svako može da se bavi i drugim oblastima nauke od matične mu, a neki naučni novinari mogu biti ozbiljniji od samih naučnika, jer i među njima ima razne fele.
Kažeš filozofi ti nisu autoritet? Jel ti znaš da temeljno racionalno promišljanje sistemski kreće s Platonom (bar u 'evropskom' samorazumevanju), da je Aristotel stvorio logiku, a da su se svi moderni fizičari bavili i filozofijom (Kopernik, Galilej, Njutn...), kao skoro svi veliki savremeni: Ajnštajn, Hajzenberg, Bor itd. Jel' su to neozbiljni ljudi? Konačno, kako se ti baviš filozofijom kad donosi štakav sud?
I jednog izvoda samo za blentu jedne liberalne filozofkinje koja lepo pokazuje filozofski uticaj na praktične stvari -- Ajin Rend:
"Vi možete – poput većine ljudi – da tvrdite da na vas filozofija nikada nije imala nikakav uticaj. Zamolila bih vas da proverite tu vašu tvrdnju. Da li ste ikad pomislili ili izrekli neku od sledećih rečenica? "Nemoj da si toliko siguran – niko ne može da bude siguran u bilo kojoj stvari". To shvatanje ste preuzeli od Dejvida Hjuma (i mnogih, mnogih drugih), čak iako možda nikad niste ni čuli za njega. Ili: "To je možda tako teorijski, ali ne važi u praksi". To ste preuzeli od Platona. Ili: "To je naopaka, ali ljudska rabota, u ovom svetu niko nij savršen." To ste preuzeli od Avgustina. Ili: "To je možda istinito za tebe, ali ne i za mene". To ste preuzeli od Vilijama Džejmsa. Ili: "Ne mogu mu pomoći. Niko mu ne može pomoći". To ste preuzeli od Hegela. Ili: "Ne mogu to da dokažem, ali osećam da je istinito". To ste preuzeli od Kanta. Ili: "To je logično, ali logika nema veze sa stvarnošću". To ste preuzeli od Kanta. Ili: "To je zlo, zato što je sebično". To ste preuzeli od Kanta. Da li ste čuli kada moderni aktivisti kažu: "Prvo delaj, posle razmišljaj"? To su preuzeli od Džona Djuija.
Neki će možda da odgovore: "Naravno da sam sve to rekao u različitim prilikama, ali ne moram da u sve te stvari verujem sve vreme. To je možda bilo istinito juče, ali nije istinito danas". To su preuzeli od Hegela. Možda će reći: "Konzistentnost je bauk malih umova". To su preuzeli od jednog zaista malog uma, Emersona. Možda će reći: "Ali, zar ne možemo da pravimo kompromise i da pozajmljujemo različite ideje iz različitih filozofija u zavisnosti od trenutnih potreba?" To su preuzeli od Ričarda Niksona – koji je to preuzeo od Vilijama Džejmsa.
Sada se upitajte: ako vas ne interesuju apstraktne ideje, zbog čega se (kao i svi ostali) osećate prinuđenim da ih koristite? Stvar je u tome da su apstraktne ideje pojmovna objedinjavanja koja supsumiraju nebrojivo mnoštvo konkretnih stvari – i da bez apstraktnih ideja ne biste bili sposobni da se bavite konkretnim, posebnim, stvarnim životnim problemima. Bili biste u poziciji novorođenčeta, za koga je svaki predmet jedinstvena, neuporediva pojava. Razlika između njegovog i vašeg mentalnog stanja leži u broju pojmovnih objedinjavanja koje je izvršio vaš um."