- 23 Dec 2005, 13:49
#412399
SVE STO MORATE ZNATI O DEPRESIJI
Sto je depresija?
Sto je depresija?
Depresija je bolest raspolozenja koja zahvaca i tijelo i misli. Najlakse je upoznati depresiju kroz osnovne simptome:
Gotovo obvezni simptom je nedostatak zivotne radosti ili barem smanjenje uzivanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period prije bolesti.
-osjecaj tuge ili zalosti koji nije uzrokovan nedavnim gubitkom. Bolesnik se nekada osjeca vise prazan nego tuzan, ili navodi da je istovremeno i tuzan i prazan
-bezvolja, kao gubitak interesa za hobije i sve u cemu je bolesnik prije uzivao
-strah se javlja kod mnogih bolesnika, najcesce vezan uz misli kako ce se nesto lose dogoditi
-smanjenje sna, najcesce kao nesanica i rano budjenje, ali kod mladih osoba i kao pojacana potreba za snom
-lose misli najcesce o bolesti, samoubojstvu i smrti
-teskoce u donosenju odluka
-niska energija i brzo umaranje
-osjecaj krivnje, bezvrijednosti i bespomocnosti
-stalne fizicke smetnje kao glavobolja, probadanja, zanosenje, kronicni bolovi
-razdrazljivost
-nemogucnost opustanja
-gubitak tjelesne tezine ili debljanje
Uzroci depresije
Ponekad je depresija nasljedna bolest i javlja se u obiteljima, narocito bipolarni tip. I kod drugih tipova depresije najcesce saznamo da je netko od predaka bio tankih zivaca ili je bolovao od drugih psihickih poremecaja.
Svaki covjek moze oboljeti od depresije, ali kod ljudi koji su po prirodi emotivni, plasljivi, nizeg samopostovanja, oni koji teze podnose nepravdu i kritiku depresija se cesce javlja.
Izlozenost kronicnom stresu mijenja funkciju i gradju mozga i mnoge se depresije mogu objasniti akumulacijom stetnog djelovanja stresa. I tu konstitucija ima vaznu ulogu jer odredjuje pod kojim teretom i nakon koliko vremena ce se zivcani sustav slomiti.
Teorija o uzrocima ima na desetke, od virusne do psiholoskih sto govori da pravu jos ne znamo.
Ipak, nase znanje svakodnevno se povecava i nakon sinapse, upoznajemo membranu, jezgru i grane. Nije daleko dan kada cemo o uzrocima depresije pisati s vise samopouzdanja.
Dijagnosticiranje i lijecenje
Najcessce dijagnozu depresije nije tesko postaviti. Dovoljno je bolesnika pitati da li je tuzan, uplasen, bezvoljan i moze li se od srca nasmijati. Zato je neshvatljivo da je dvije trecine depresija nedijagnosticirano, nelijeceno, pogresno ili nedovoljno lijeceno.
I kada se prepozna da bolesnik ima psihicke smetnje nerazumno se daju lijekovi za smirenje i neki neuroleptici koji imaju samo kratkotrajan ucinak. Depresije se lijece antidepresivima !!!, a sedative i neuroleptike upotrebljavati kad za to ima opravdanja.
Uzalud je ocekivati da ce depresija proci sama. To se dogadja rijetko. Uzalud je ocekivati da ce se snagom volje, pozitivnim misljenjem, pobijediti depresija. Upravo su volja i optimizam nestali kod bolesnika i on je nemocan da ih povrati. Laicki savjeti bolesniku vise stete nego koriste jer izazivaju osjecaj krivnje i ukazuju da se bolesnikovo stanje ne razumije.
Upravo je duboko razumijevanje polazna tocka u lijecenju depresije. Treba imati nesto u sebi da bi se razumjela bolest koja se ne vidi i ne moze se izraziti brojkama.
Za one koji to ne mogu mozemo depresiju usporediti s dijabetesom. Kod prve je snizen serotonin, kod druge inzulin. Krajnje pojednostavljeno, ali dovoljno da se shvati poremecaj u kemiji tijela, na koji ne mozemo sami djelovati.
Zato postoje psihijatri koji o depresiji znaju puno vise nego sto pise u ovom clanku. Njima na raspolaganju stoje moderni antidepresivi s kojim je lijecenje depresije postalo uspjesnije, jednostavnije i s manjim rizikom.
Osim lijeka bolesniku i treba dati dio sebe, svog razumijevanja, suosjecanja i vjere u izlijecenje.
Beckov indikator depresije
(iz knjige dr. Samuela Pfeifera ''Bodriti slabe'')
Ovaj se upitnik sastoji od tvrdnji rasporedjenih u skupine. Procitajte pozorno svaku skupinu. Zatim u svakoj od njih odaberite tvrdnju koja najbolje opisuje kako ste se osjecali ovoga tjedna, ukljucujci i danasnji dan! Zaokruzite broj tvrdnje koju ste izabrali. Ako vam se prikladnom cini vise od jedne tvrdnje, mozete zaokruziti vise brojeva.
U svakom slucaju procitajte sve recenice u skupini prije nego sto odaberete.
A. 0 Ne osjecam se tuzno.
1 Osjecam se tuzno.
2 Osjecam se tuzno cijelo vrijeme i ne mogu se trgnuti iz toga.
3 Tako sam zalostan ili nesretan da to vise ne mogu podnijeti.
B. 0 Nisam posebno obeshrabren glede buducnosti.
1 Obeshrabren sam glede buducnosti.
2 Osjecam da se nemam cemu veseliti.
3 Osjecam da je buducnost beznadna i da se stvari ne mogu popraviti.
C. 0 Osjecam da sam neuspjesna osoba.
1 Osjecam se neuspjesnimjim od prosjecnog covjeka.
2 Kad sagledam unatrag vlastiti zivot, vidim samo mnogo neuspjeha.
3 Kao osoba osjecam se kao potpuni promasaj.
D. 0 Neke mi stvari i dalje cine zadovoljstvo kao i ranije.
1 Ne uzivam vise u nekim stvarima kao ranije.
2 Vise mi gotovo nista ne donosi pravo zadovoljstvo.
3 Nista mi ne moze priciniti zadovoljstvo i sve mi je dosadno.
E. 0 Ne osjecam se posebno krivim.
1 Dobar dio vremena osjecam krivicu.
2 Vecinom se osjecam krivim.
3 Cijelo se vrijeme osjecam krivim.
F. 0 Ne mislim da sam kaznjen.
1 Osjecam da sam mozda kaznjen.
2 Ocekujem da cu biti kaznjen.
3 Osjecam da mi je ovo kazna.
G. 0 Nisam razocaran sobom.
1 Razocaran sam sobom.
2 Gadim se sam sebi.
3 Mrzim se.
H. 0 Ne osjecam se gore nego bilo tko drugi.
1 Kritican sam prema sebi zbog svojih slabosti ili pogresaka.
2 Cijelo vrijeme se okrivljavam zbog svojih pogresaka.
3 Krivim sebe za sve lose sto se dogodi.
I. 0 Uopce ne pomisljam na samoubojstvo.
1 Pomisljam na samoubojstvo, ali ne bih ga pocinio.
2 Volio bih se ubiti.
3 Ubio bih se, da imam priliku.
J. 0 Ne placem vise nego obicno.
1 Sada placem vise nego ranije.
2 Sada stalno placem.
3 Ranije sam mogao plakati, ali sada vise ne mogu plakati cak i kada to zelim.
K. 0 Vise se srdim nego ikada.
1 Lakse se razljutim nego ranije.
2 Sada se cijelo vrijeme ljutim.
3 Vise me uopce ne ljute stvari koje su me ranije ljutile.
L. 0 Nisam izgubio zanimanje za druge ljude.
1 Drugi me ljudi zanimaju manje nego ranije.
2 Uglavnom sam izgubio zanimanje za druge ljude.
3 Izgubio sam svako zanimanje za druge ljude.
M. 0 Odluke donosim dobro kao i uvijek prije.
1 Odlazem donosenje odluka vise nego ranije.
2 Teze mi je donositi odluke nego ranije.
3 Uopce vise ne mogu odlucivati.
N. 0 Ne mislim da izgledam ista gore nego uvijek.
1 Bojim se da izgledam staro ili nepozeljno.
2 Osjecam da su se u mojem izgledu dogodile promjene koje me cine neprivlacnim.
3 Mislim da ruzno izgledam.
O. 0 Mogu raditi jednako dobro kao i prije.
1 Moram uloziti poseban napor da bih poceo nesto raditi.
2 Moram se vrlo tesko tjerati da bilo sto radim.
3 Uopce ne mogu raditi.
P. 0 Spavam dobro kao i obicno.
1 Ne spavam dobro kao prije.
2 Budim se sat-dva ranije nego obicno i tesko mi je ponovno zaspati.
3 Budim se nekoliko sati ranije nego prije i vise ne mogu zaspati.
Q. 0 Ne umaram se vise nego obicno.
1 Umaram se lakse nego prije.
2 Ako bilo sto radim, umorim se.
3 Preumoran sam da bih bilo sto radio.
R. 0 Nemam slabiji apetit nego obicno.
1 Nemam vise tako dobar apetit kao prije.
2 Apetit mi je sada mnogo slabiji.
3 Uopce vise nemam apetita.
S. 0 Nisam mnogo smrsavio - ako sam uopce smrsavio.
1 Izgubio sam vise od 2 kg.
2 Izgubio sam vise od 5 kg.
3 Smrsavio sam vise od 7 kg.
T. 0 Zdravlje me ne zabrinjava vise nego obicno.
1 Brinem zbog fizioloskih smetnji kao sto su bolovi, ili nervoza zeluca, ili zatvor.
2 Vrlo sam zabrinut zbog zdrastvenih problema i tesko mi je razmisljati o drugim stvarima.
3 Tako sam zabrinut zbog zdrastvenih problema da vise ni o cem drugom ne mogu
razmisljati.
U. 0 U posljednje vrijeme nisam primjetio da se moje zanimanje za seks promijenilo.
1 Seks me zanima manje nego ranije.
2 Jako sam izgubio zanimanje za seks.
3 Potpuno sam izgubio zanimanje za seks.
Zbrajanje
Zbrojite sve brojke ispred zaokruzenih recenica. Najveci moguci rezultat je 63 boda.
Prosjecni rezultati
a) Nema depresije 11 bodova
b) Blaga depresija 12-19 bodova
c) Umjerena depresija 20-26 bodova
d) Teska depresija 26 bodova
Sljedeci ce vam dijagram pomoci da klasificirate i vrednujete svoje simptome:
Tezina depresije
Rezultat
A Poremecaj raspolozenja
B Gubitak nade
C Osjecaji odbacenosti
D Nesposobnost za uzivanje
E Osjecaj krivice
F Potreba za kaznom
G Mrznja prema sebi
H Samoosudjivanje
I Sklonost samoubojstvu
J Placljivost
K Razdrazljivost
L Poremecaj u odnosu s drugim ljudima
M Neodlucnost
N Negativna slika o sebi
O Nesposobnost za rad
P Poremecaj sna
Q Umor
R Nedostatak apetita
S Mrsavljenje
T Hipohondrija
U Gubitak libida
http://www.anksioznost-depresija.50megs.com/custom.html
Sto je depresija?
Sto je depresija?
Depresija je bolest raspolozenja koja zahvaca i tijelo i misli. Najlakse je upoznati depresiju kroz osnovne simptome:
Gotovo obvezni simptom je nedostatak zivotne radosti ili barem smanjenje uzivanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period prije bolesti.
-osjecaj tuge ili zalosti koji nije uzrokovan nedavnim gubitkom. Bolesnik se nekada osjeca vise prazan nego tuzan, ili navodi da je istovremeno i tuzan i prazan
-bezvolja, kao gubitak interesa za hobije i sve u cemu je bolesnik prije uzivao
-strah se javlja kod mnogih bolesnika, najcesce vezan uz misli kako ce se nesto lose dogoditi
-smanjenje sna, najcesce kao nesanica i rano budjenje, ali kod mladih osoba i kao pojacana potreba za snom
-lose misli najcesce o bolesti, samoubojstvu i smrti
-teskoce u donosenju odluka
-niska energija i brzo umaranje
-osjecaj krivnje, bezvrijednosti i bespomocnosti
-stalne fizicke smetnje kao glavobolja, probadanja, zanosenje, kronicni bolovi
-razdrazljivost
-nemogucnost opustanja
-gubitak tjelesne tezine ili debljanje
Uzroci depresije
Ponekad je depresija nasljedna bolest i javlja se u obiteljima, narocito bipolarni tip. I kod drugih tipova depresije najcesce saznamo da je netko od predaka bio tankih zivaca ili je bolovao od drugih psihickih poremecaja.
Svaki covjek moze oboljeti od depresije, ali kod ljudi koji su po prirodi emotivni, plasljivi, nizeg samopostovanja, oni koji teze podnose nepravdu i kritiku depresija se cesce javlja.
Izlozenost kronicnom stresu mijenja funkciju i gradju mozga i mnoge se depresije mogu objasniti akumulacijom stetnog djelovanja stresa. I tu konstitucija ima vaznu ulogu jer odredjuje pod kojim teretom i nakon koliko vremena ce se zivcani sustav slomiti.
Teorija o uzrocima ima na desetke, od virusne do psiholoskih sto govori da pravu jos ne znamo.
Ipak, nase znanje svakodnevno se povecava i nakon sinapse, upoznajemo membranu, jezgru i grane. Nije daleko dan kada cemo o uzrocima depresije pisati s vise samopouzdanja.
Dijagnosticiranje i lijecenje
Najcessce dijagnozu depresije nije tesko postaviti. Dovoljno je bolesnika pitati da li je tuzan, uplasen, bezvoljan i moze li se od srca nasmijati. Zato je neshvatljivo da je dvije trecine depresija nedijagnosticirano, nelijeceno, pogresno ili nedovoljno lijeceno.
I kada se prepozna da bolesnik ima psihicke smetnje nerazumno se daju lijekovi za smirenje i neki neuroleptici koji imaju samo kratkotrajan ucinak. Depresije se lijece antidepresivima !!!, a sedative i neuroleptike upotrebljavati kad za to ima opravdanja.
Uzalud je ocekivati da ce depresija proci sama. To se dogadja rijetko. Uzalud je ocekivati da ce se snagom volje, pozitivnim misljenjem, pobijediti depresija. Upravo su volja i optimizam nestali kod bolesnika i on je nemocan da ih povrati. Laicki savjeti bolesniku vise stete nego koriste jer izazivaju osjecaj krivnje i ukazuju da se bolesnikovo stanje ne razumije.
Upravo je duboko razumijevanje polazna tocka u lijecenju depresije. Treba imati nesto u sebi da bi se razumjela bolest koja se ne vidi i ne moze se izraziti brojkama.
Za one koji to ne mogu mozemo depresiju usporediti s dijabetesom. Kod prve je snizen serotonin, kod druge inzulin. Krajnje pojednostavljeno, ali dovoljno da se shvati poremecaj u kemiji tijela, na koji ne mozemo sami djelovati.
Zato postoje psihijatri koji o depresiji znaju puno vise nego sto pise u ovom clanku. Njima na raspolaganju stoje moderni antidepresivi s kojim je lijecenje depresije postalo uspjesnije, jednostavnije i s manjim rizikom.
Osim lijeka bolesniku i treba dati dio sebe, svog razumijevanja, suosjecanja i vjere u izlijecenje.
Beckov indikator depresije
(iz knjige dr. Samuela Pfeifera ''Bodriti slabe'')
Ovaj se upitnik sastoji od tvrdnji rasporedjenih u skupine. Procitajte pozorno svaku skupinu. Zatim u svakoj od njih odaberite tvrdnju koja najbolje opisuje kako ste se osjecali ovoga tjedna, ukljucujci i danasnji dan! Zaokruzite broj tvrdnje koju ste izabrali. Ako vam se prikladnom cini vise od jedne tvrdnje, mozete zaokruziti vise brojeva.
U svakom slucaju procitajte sve recenice u skupini prije nego sto odaberete.
A. 0 Ne osjecam se tuzno.
1 Osjecam se tuzno.
2 Osjecam se tuzno cijelo vrijeme i ne mogu se trgnuti iz toga.
3 Tako sam zalostan ili nesretan da to vise ne mogu podnijeti.
B. 0 Nisam posebno obeshrabren glede buducnosti.
1 Obeshrabren sam glede buducnosti.
2 Osjecam da se nemam cemu veseliti.
3 Osjecam da je buducnost beznadna i da se stvari ne mogu popraviti.
C. 0 Osjecam da sam neuspjesna osoba.
1 Osjecam se neuspjesnimjim od prosjecnog covjeka.
2 Kad sagledam unatrag vlastiti zivot, vidim samo mnogo neuspjeha.
3 Kao osoba osjecam se kao potpuni promasaj.
D. 0 Neke mi stvari i dalje cine zadovoljstvo kao i ranije.
1 Ne uzivam vise u nekim stvarima kao ranije.
2 Vise mi gotovo nista ne donosi pravo zadovoljstvo.
3 Nista mi ne moze priciniti zadovoljstvo i sve mi je dosadno.
E. 0 Ne osjecam se posebno krivim.
1 Dobar dio vremena osjecam krivicu.
2 Vecinom se osjecam krivim.
3 Cijelo se vrijeme osjecam krivim.
F. 0 Ne mislim da sam kaznjen.
1 Osjecam da sam mozda kaznjen.
2 Ocekujem da cu biti kaznjen.
3 Osjecam da mi je ovo kazna.
G. 0 Nisam razocaran sobom.
1 Razocaran sam sobom.
2 Gadim se sam sebi.
3 Mrzim se.
H. 0 Ne osjecam se gore nego bilo tko drugi.
1 Kritican sam prema sebi zbog svojih slabosti ili pogresaka.
2 Cijelo vrijeme se okrivljavam zbog svojih pogresaka.
3 Krivim sebe za sve lose sto se dogodi.
I. 0 Uopce ne pomisljam na samoubojstvo.
1 Pomisljam na samoubojstvo, ali ne bih ga pocinio.
2 Volio bih se ubiti.
3 Ubio bih se, da imam priliku.
J. 0 Ne placem vise nego obicno.
1 Sada placem vise nego ranije.
2 Sada stalno placem.
3 Ranije sam mogao plakati, ali sada vise ne mogu plakati cak i kada to zelim.
K. 0 Vise se srdim nego ikada.
1 Lakse se razljutim nego ranije.
2 Sada se cijelo vrijeme ljutim.
3 Vise me uopce ne ljute stvari koje su me ranije ljutile.
L. 0 Nisam izgubio zanimanje za druge ljude.
1 Drugi me ljudi zanimaju manje nego ranije.
2 Uglavnom sam izgubio zanimanje za druge ljude.
3 Izgubio sam svako zanimanje za druge ljude.
M. 0 Odluke donosim dobro kao i uvijek prije.
1 Odlazem donosenje odluka vise nego ranije.
2 Teze mi je donositi odluke nego ranije.
3 Uopce vise ne mogu odlucivati.
N. 0 Ne mislim da izgledam ista gore nego uvijek.
1 Bojim se da izgledam staro ili nepozeljno.
2 Osjecam da su se u mojem izgledu dogodile promjene koje me cine neprivlacnim.
3 Mislim da ruzno izgledam.
O. 0 Mogu raditi jednako dobro kao i prije.
1 Moram uloziti poseban napor da bih poceo nesto raditi.
2 Moram se vrlo tesko tjerati da bilo sto radim.
3 Uopce ne mogu raditi.
P. 0 Spavam dobro kao i obicno.
1 Ne spavam dobro kao prije.
2 Budim se sat-dva ranije nego obicno i tesko mi je ponovno zaspati.
3 Budim se nekoliko sati ranije nego prije i vise ne mogu zaspati.
Q. 0 Ne umaram se vise nego obicno.
1 Umaram se lakse nego prije.
2 Ako bilo sto radim, umorim se.
3 Preumoran sam da bih bilo sto radio.
R. 0 Nemam slabiji apetit nego obicno.
1 Nemam vise tako dobar apetit kao prije.
2 Apetit mi je sada mnogo slabiji.
3 Uopce vise nemam apetita.
S. 0 Nisam mnogo smrsavio - ako sam uopce smrsavio.
1 Izgubio sam vise od 2 kg.
2 Izgubio sam vise od 5 kg.
3 Smrsavio sam vise od 7 kg.
T. 0 Zdravlje me ne zabrinjava vise nego obicno.
1 Brinem zbog fizioloskih smetnji kao sto su bolovi, ili nervoza zeluca, ili zatvor.
2 Vrlo sam zabrinut zbog zdrastvenih problema i tesko mi je razmisljati o drugim stvarima.
3 Tako sam zabrinut zbog zdrastvenih problema da vise ni o cem drugom ne mogu
razmisljati.
U. 0 U posljednje vrijeme nisam primjetio da se moje zanimanje za seks promijenilo.
1 Seks me zanima manje nego ranije.
2 Jako sam izgubio zanimanje za seks.
3 Potpuno sam izgubio zanimanje za seks.
Zbrajanje
Zbrojite sve brojke ispred zaokruzenih recenica. Najveci moguci rezultat je 63 boda.
Prosjecni rezultati
a) Nema depresije 11 bodova
b) Blaga depresija 12-19 bodova
c) Umjerena depresija 20-26 bodova
d) Teska depresija 26 bodova
Sljedeci ce vam dijagram pomoci da klasificirate i vrednujete svoje simptome:
Tezina depresije
Rezultat
A Poremecaj raspolozenja
B Gubitak nade
C Osjecaji odbacenosti
D Nesposobnost za uzivanje
E Osjecaj krivice
F Potreba za kaznom
G Mrznja prema sebi
H Samoosudjivanje
I Sklonost samoubojstvu
J Placljivost
K Razdrazljivost
L Poremecaj u odnosu s drugim ljudima
M Neodlucnost
N Negativna slika o sebi
O Nesposobnost za rad
P Poremecaj sna
Q Umor
R Nedostatak apetita
S Mrsavljenje
T Hipohondrija
U Gubitak libida
http://www.anksioznost-depresija.50megs.com/custom.html
) a plashim se da odem. Znash kad jedan
". Ima tako mnogo stvari kada možeš da odvojiš svesno od nesvesnog, kao da gledaš sa strane kao nezavisni posmatra?, ali te ovo nesvesno ipak vu?e na jednu stranu, kao da imaš neko malo dete pored sebe koje kme?i i cima te za ruku dok pokušavaš nešto drugo da radiš.
A radi se prvenstveno o onome sto je Paki tebi rekao, nakupi mi se problema, ljudi me razocaraju ili ja sama sebe, i onda bih da pobegnem od svih. Moj "recept" je da kada se malo saberem pocnem da resavam jedan po jedan problem, od onih najmanjih ka onima koje u tom trenutku i ne mogu da resim ali dok resavam ove manje i postajem bolje raspolozena i jaca, stici ce i oni na red... Takodje nastojim da u glavi razvrstam sta je u mojoj moci, na sta mogu da uticem, na sta delimicno, na sta uopste ne i prema tome sebi kazem oko cega da se angazujem, oko cega ne.
joj koja smejurija... ali ne znam kako se pisac zove...
