- 27 Mar 2011, 04:10
#2183129
Kompjuter me izbaci pa mi je opet resetirano na latinicu. Dakle kuno, nećeš da kažem prezime pradjeda ili?
Lijepo te pitam, nemaš me šta ljubiti.
VIdim i za života sam se uvjerio da bosanci i hercegovci u 2 susjedne države proživljavaju takvu torturu da ih je stid uopće reći da su odvud. Nije stid samo ratne profitere.
Evo par linkova.
A to bodul zaista možeš okačit mačku o rep.
Lijepo te pitam, nemaš me šta ljubiti.
VIdim i za života sam se uvjerio da bosanci i hercegovci u 2 susjedne države proživljavaju takvu torturu da ih je stid uopće reći da su odvud. Nije stid samo ratne profitere.
Evo par linkova.
A to bodul zaista možeš okačit mačku o rep.
O Bosnjacima, kao jednom narodu tri razlicite vjere, govori, 1844. i otac srpskog radikalizma Ilija Garasanin, govoreci o “potrebi bratstva izmedju Bosnjaka i Srba i ostalih Slavena”. Osvrnimo se, dakle, na Nacertanije, Ilije Garašanina: Garasanin kaze da nece biti velikih problema “preobratiti”, odnosno posrbiti, Bosnjake pravoslavce (Bosnjake istocnog vjeroispovijedanja), i o tome kaze sljedece: -”Na istocnog veroispovedanija Bošnjake veci upliv imati nece biti za Srbiju težak zadatak.” Kao sto vidimo, u svom programu Nacertanije on narod Bosne naziva Bošnjacima – bez obzira na vjersku pripadnost, te danasnje bosanske Srbe on je 1844. nazivao Bosnjaci istocnog vjeroispovjedanja. *Ref: Ilija Savic rodjen je u selu Garasi kod Kragujevca, i kasnije je sebi dao ime Garasanin. Nakon sto je postao ministar unutrasnjih poslova Srbije 1843., pravi nacrt za srbijansku kolonizaciju zemalja zapadnog Balkana u svojim "Nacertanijama", koje, sasvim nevjerovatno poslije 160 godina, jos uvijek vaze u srpskoj osvajackoj politici. Add a caption O Bosnjacima, kao jednom narodu tri razlicite vjere, govori, 1844. i otac srpskog radikalizma Ilija Garasanin, govoreci o “potrebi bratstva izmedju Bosnjaka i Srba i ostalih Slavena”. Osvrnimo se, dakle, na Nacertanije, Ilije Garašanina: Garasanin kaze da nece biti velikih problema “preobratiti”, odnosno posrbiti, Bosnjake pravoslavce (Bosnjake istocnog vjeroispovijedanja), i o tome kaze sljedece: -”Na istocnog veroispovedanija Bošnjake veci upliv imati nece biti za Srbiju težak zadatak.” Kao sto vidimo, u svom programu Nacertanije on narod Bosne naziva Bošnjacima – bez obzira na vjersku pripadnost, te danasnje bosanske Srbe on je 1844. nazivao Bosnjaci istocnog vjeroispovjedanja. *Ref: Ilija Savic rodjen je u selu Garasi kod Kragujevca, i kasnije je sebi dao ime Garasanin. Nakon sto je postao ministar unutrasnjih poslova Srbije 1843., pravi nacrt za srbijansku kolonizaciju zemalja zapadnog Balkana u svojim "Nacertanijama", koje, sasvim nevjerovatno poslije 160 godina, jos uvijek vaze u srpskoj osvajackoj politici...
Nema nikakve sumnje da je u Bosni u srednjem vijeku zivio jedinstven narod zvan Bošnjani. U odnosu na susjedne zemlje koje su dobile ime po doseljenim Slavenima, pa tako Hrvatska po Hrvatima i Srbija pod Srbima, s Bosnom je bilo drugacije. Njen naziv je predslavenskog korijena. Nauka je vec odavno utvrdila da se Bosna u rimsko doba nazivala Bassania, kako se to moze procitati na epigrafskim spomenicima. Utvrdjeno je da su Rimljani taj naziv preuzeli od starosjedilackih Ilira. Zahvaljujuci grckom historicaru Apijanu iz I. vijeka n.e., saznali smo da je u anticko doba u Bosni zivjelo jedno ilirsko pleme koje se zvalo Poseni (bez sumnje iskvarena grafija od Boseni). Taj naziv su naslijedili srednjovjekovni Bošnjani odnosno Bosanci. Ustvari, rijec je o jednom te istom narodu istog imena s kontinuitetom od preko 2000 godina. *Ref: Stanovnistvo Bosne, Enver Imamovic.
Vizantijski historicar Jovan Kinam (koji je umro 1208.) zapisuje o dogadjanjima 1150. u Bosni: "Bosna nije potcinjena arhizupanu Srba, nego narod u njoj ima poseban nacin zivota i upravljanja
Utemeljitelj hrvatskih propagandnih aktivnosti u Bosni bio je plaćenik hrvatske vlade – Stjepan Radić. Sve do dolaska braće Radića u Bosnu, nijedan bošnjački katolik se nije izjašnjavao kao Bosanski Hrvat. Propagandne aktivnosti braće Radića bile su usmjerene ka iskorjenjivanju termina Bošnjaci i ulijevanju hrvatske narodne svijesti među Bošnjake katoličke, ali i Bošnjake islamske vjeroispovijesti. -Austrougarski diplomata A. Sheck 1911.: "Kad se pitanje postavi katoličkom seljaku "sta je on", on stidljivo odgovara da je katolik. Ni od jednog bosanskog seljaka nisam čuo da je Hrvat." -Bošnjak katolicke vjeroispovijesti Ivan Frano Jukic ce zabilježiti da u Bosni, u 19. vijeku, “katolici ne znaju šta znaci rijec Hrvat, a kamoli da se oni osjecaju pripadnicima hrvatske nacije”. -Izlaganje Antuna Radica u „Domu” 10.11.1904.: "Lako vam je danas govorit moj gospodine! Ali da ste vi jos prije 20 godina dosli tamo dalje u Hrvatsku, npr. u Vinkovce, pa da ste rekli da ste Hrvat i da su oni ljudi tamo Hrvati- vi biste sretni bili kad bi vam se sav svijet smijao, jer biste lako bili dobili i batina. Ali nije tako bilo samo medu gospodom, nego jos vise među seljacima: i to su bili ´Rašci´ i ´šokci´- a Hrvatima kakovim ni traga. A tko je to učinio, da su danas i gospoda po Slavoniji većinom Hrvati, te ime i seljaka, koji ponosno kažu da su Hrvati, hrvatski seljaci? Tko je to učinio? Tko je te Hrvate tako rekuc stvorio? To je učinila Stranka prava. Nauka Ante Starcevica ona je od nesvjesne mase stvorila Hrvate! Tako je to moj gospodine, a lako vama danas govoriti!”
Elem, ruka ruku mije... A koje je tvoje starodrevno ime prađedovsko? 
kao da ih već nemam i previše... 
