Bootstrap Framework 3.3.6

Over a dozen reusable components built to provide iconography, dropdowns, input groups, navigation, alerts, and much more...

Književnost, film, TV, pozorišta, galerije...

Moderatori: Over the rainbow, Moderators

Korisnikov avatar
By Sheytan
#1796120
U Beogradu, na Vojno-medicinskoj akademiji, u sredu je preminuo jedan od najpoznatijih i najčitanijih srpskih pisaca, slikar i novinar Momčilo Momo Kapor.

Rođen je u Sarajevu 1937 . godine, a odmah po završetku Drugog svetskog rata sa porodicom se preselio u Beograd u kome je, uz povremena izbivanja širom sveta, ostao do kraja života i bio njegov svojevrsni hroničar.

Diplomirao je slikarstvo 1961. godine na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti, u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Od kako je 1975. godine objavio "Folirante" napisao je veliki broj romana i zbirki priča. Autor je i brojnih dokumentarnih filmova i televizijskih emisija, a po njegovim scenarijima snimljeno je i nekoliko dugometražnih filmova, kao što su "Bademi s onu stranu smrti", "Banket", "Valter brani Sarajevo", "Džoli Džokej", "Kraj vikenda" i drugi.

Romani "Una" i "Knjiga žalbi" doživeli su ekranizaciju. Prevođen je na francuski, nemački, poljski, češki, bugarski, mađarski, slovenački i švedski jezik.

''
Korisnikov avatar
By Sheytan
#1796127
Momo Kapor: U zemlji slijepih jednooki čovjek je kralj.






Meni izuzetno drag čovek.

Neka mu je večna slava i hvala.
By Dragonite
#1796354
Originally posted by Sheytan

Momo Kapor: U zemlji slijepih jednooki čovjek je kralj.

Čisto da se razumemo, to nije originalna Kaporova izreka. On mi se, kao i većina 'srpske intelektualne elite', ogadio svojim političkim angažmanom.
Korisnikov avatar
By Seaman
#1796369
Citao sam ga u studentskim danima, bas mi je zao.
Korisnikov avatar
By antibiotic
#1796643
Njegova prva knjiga koju sam procitao je bila "hallo beograd, istok m- zapad,011".
Tada mi je to bilo jako duhovito.

No, ispostavilo se da je jako konzervativan, da je desnicar koji je nakad pisao za komunisticki rezim pod njihovmj dirigentskom palicom, da nas je zapravo jako udaljavao od zapada kao "dosta drugacije", mnogo vise nego sto zapravo jesmo udaljeni, da je vecito zalio za nekim "starim - predratnim Beogradom" ( i ako je rodjen u Sarajevu), da je bio alkos prve klase i da je cak bio homofob.
Korisnikov avatar
By svejedno
#1796983
Meni bedak. Super mozak.

..

Licnost...pa, ima mnogo gorih.

I ..ono...hiljadu puta, u hiljdu rip tema..if u've got nothing good to say...dont.


..


Neka pociva u miru.
Korisnikov avatar
By tintily
#1797160
Sto napadoste coveka. Ljudi se pamte po dobrom i lepom!
Fantastican pisac...
Korisnikov avatar
By Sheytan
#1798020
Momo Kapor je bio simbol Beograda i grad će mu u znak zahvalnosti na Adi Ciganliji, "mestu koje je toliko voleo", podići spomen obeležje, izjavio je danas gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, na komemoraciji povodom smrti tog poznatog književnika, slikara i novinara.

"Nema ničega u Beogradu što čarobnjak Kapor nije opisao. Što mu nije stalo u priču stalo je u sliku", rekao je akademik Dobrica Ćosić.

Slikar Miloš Šobajić je naglasio da je Beograd bez Mome Kapora prazan, tužan i pust.

"Ako bi jednom Beograd, kao Atlantida potonuo, po Kaporovim knjigama i crtežima mogao bi se obnoviti do najsitnijeg detalja", rekao je na komemoraciji pesnik Rajko Nogo.

Književnik Momo Kapor sahranjen je u 16 časova u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, a komemoracija povodom njegove smrti održana je u 13.30 časova u Svečanoj sali Skupštine Beograda.
Korisnikov avatar
By Sheytan
#1803773
KNJIGA ZVANA PASOŠ
Da li mržnja prethodi ratovima ili ratovi mržnji

Da li svi veliki srpski pisci moraju da umru u inostranstvu ili u nekoj vrsti nemilosti? Nisam bio neki veliki prijatelj Mome Kapora, još manje njegov apologeta, više poznanik, jednostavno njegov čitalac.

U životu smo se sretali sasvim slučajno, od picerije „Purger“ u Končarevoj u Zagrebu koja je radila celu noć, preko Gradske kavane na Stradunu u Dubrovniku gde je voleo da pije prvu jutarnju kafu, pa sve do dokova u Njujorku, gde smo obojica kupovali kradenu robu od onog „našeg“ Italijana poreklom iz Malog Lošinja.

Bilo je to vreme JAT-ovih slikarskih aukcija na letu direktno za Njujork, vreme kada je Momo voleo Njujork verovatno isto kao i Beograd. Bili smo tada Jugosloveni, Kapor je često dolazio u Zagreb i bio je tamo omiljen baš kao i u Beogradu.

A onda je došao rat i raspad SFRJ. Je li to trenutak kada je Momo Kapor od Jugoslovena opet postao Srbin, ili su Zagreb i Sarajevo jedva dočekali da ga takvim i proglase. Da li mržnja prethodi ratovima ili ratovi mržnji?

Ne znam, veliki pisac je u principu uvek ambivalentna ličnost. Kaporovo jugoslovenstvo je bilo nešto kao njegovo shvatanje kosmopolite, a nešto kao manjinski status kod nas, kao strast duha koji voli da uvek bude u manjini. Svoj bunt izražavao je samoironično poput susreta sa Aleksandrom Rankovićem u smiraj dana kada je drug Marko smenjen na Brionskom plenumu partije. Njih dvojica, Momo i drug Marko, idu jedan prema drugom u uskoj dubrovačkoj uličici odmah posle večernjeg tv Dnevnika u kojem je objavljena vest o smeni druga Marka. I pitanje druga Marka: „Momo, šta ovo bi?“

Jer, Momo Kapor je išao uvek neznatno ispred i iznad, možda i izvan života. Tek tako je mogao da se osvrne i osmisli vreme koje dolazi. Možda ga drug Marko i nije slučajno tada zapitao: „Šta ovo bi“. Prečesto smo se svetu predstavljali kao Balkanci, a da to na neki način ne bismo i postali.

Momo kao da je sve to predosetio i u decembru 1994. na Palama upravo je on bio idejni autor projekta „pečenje vola“, što se kasnije pogrešno pripisivalo Zoranu Đinđiću. Moja malenkost je predložila noćno skijanje u Rajskoj dolini na Jahorini.

Pod reflektorima da nas piloti NATO-a još bolje vide. Jer, Srbi su hrabar narod. Obe ideje su prihvaćene, Srbi su povukli teško naoružanje iz okoline Sarajeva, vo je ispečen, svi smo odskijali, a Momu smo na sankama gurnuli niz padinu. NATO nas tada nije bombardovao. Ja li onda rat u Bosni bio samo nastavak Drugog svetskog rata, rat za okončanje tog rata?

Ili, ako je rat na prostorima bivše Jugoslavije bio suviše snažan da bi bio sprečen, kako je mogao biti dovoljno slab da bi bio kontrolisan i oblikovan prema krajnjim demokratskim i liberalnim ciljevima?

Možda je to i bio trenutak kada je Momo Kapor postao svestan svog kulturološkog sukoba sa Amerikom. Onako, pomalo cinično, rekao mi je da ga više i ne zovu na koktele u američku ambasadu. Iako se viski slaže s pečenim volovskim mesom. Jer, politika, pa i kultura koja zapušta sopstveni identitet i maskira ga „svetskim identitetom“, nepovratno tone u anonimnost, trajući u svojoj sredini na posnim kašicama ovih ili onih dotacija. Patologija od života.

„Svet“ nije dosegnut, naprotiv imamo provincijalizaciju tog „sveta“ u kojoj svi karavani na našim prostorima prolaze: beduinski, pustinjski, kosovski, gluvi, obuzet snovima o nekoj božanskoj pravdi, dok nas istovremeno šibaju realne oluje. A sve naše samo je folklor i poza. Cupkanje i seljačka posla. Skoro svi naši turistički prospekti imaju kao glavne fotke cupkaroše propete u kolu, na nekoj zabitoj livadi uz dosta plavog neba. Država vezana s folklorom i folklorizovana „elita“.

No, mnogi su kod nas na brzinu prerezali tu pupčanu vrpcu sa zavičajem, sa sobom samim, nastojeći da budu neko drugi i nešto drugo. Gledao sam pesnika koji je, natopljen lošom travaricom, jurcao Rilkeovog anđela, posmatrao sam tuđe slike ovde iznova naslikane, slušao muziku koje me je podsećala na neku drugu, čitao jelovnike nalik listi učesnika samita NATO-a. Frankenštajnski identitet? Ne, kod nas je sve svetsko.

Momo se sa svim time sprdao, posebno sa internacionalnim intelektualnim probisvetima. Naša opsesija praznim univerzalijama naprosto je deambijentalizovala naš politički i kulturni prostor u kome je pisac Momo Kapor postao neka vrsta stalnog disidenta. Mogu da shvatim tu poziciju u vreme SKJ, ali sada u vreme demokratije? Ili je još aktuelna ona „radnici, seljaci i poštena inteligencija“?

A knjiga koja je sudbinski uticala na našu noviju kulturu, na naš život proteklih dvadesetak godina, zove se sasvim banalno – pasoš. Treba samo čitati Momu Kapora.



Miroslav Lazanski, Politika
Korisnikov avatar
By Burak
#1803982
Veliko ime srpske književnosti. Laka mu crna zemlja.
Volim da čitam Kapora.
Korisnikov avatar
By Azdaja
#2320618
listam tako kuRtulu i umetnost... i ne vidjo temu


Teško onome kome se, posle mnogo godina pruži prilika da provede noć sa nekom od svojih najvećih ljubavi koju nikad nije takao! Ostaće bez ičega u srcu, siromašniji za jednu najlepšu bajku. Kada se uveri da se ne razlikuje od drugih žena, da nije ni bolja ni lošija, tačnije da nije bila ni iz bliza vredna onolike patnje i da joj je svu vrednost koju je posedovala ustvari rasipnički poklanjala samo ta neuzvraćena ljubav. Hoću svoju ljubav natrag !!! (Momo Kapor, iz knjige ''Skitam i pričam'')


čru
long long title how many chars? lets see 123 ok more? yes 60

We have created lots of YouTube videos just so you can achieve [...]

Another post test yes yes yes or no, maybe ni? :-/

The best flat phpBB theme around. Period. Fine craftmanship and [...]

Do you need a super MOD? Well here it is. chew on this

All you need is right here. Content tag, SEO, listing, Pizza and spaghetti [...]

Lasagna on me this time ok? I got plenty of cash

this should be fantastic. but what about links,images, bbcodes etc etc? [...]

Swap-in out addons, use only what you really need!