- 15 Sep 2009, 19:06
#1618334
Koalicija protiv diskriminacije
Prekinuti sa zastrasivanjem organizatora Povorke ponosa
Povodom sve cescih pritisaka na organizatore Povorke ponosa u Beogradu, Koalicija protiv diskriminacije podseca na obaveze organa javne vlasti koji su u skladu sa clanom 3. Zakona o zabrani diskriminacije duzni da „efikasno stite od svih oblika diskriminacije“. Koalicija pozdravlja sve dosadasnje izjave i garancije Ministra unutrasnjih poslova Ivice Dacica i poziva ga da svojim licnim prisustvom deluje preventivno na pretnje nasiljem i istovremeno licno podrzi sve pripadnike policije koji ce obezbedjivati skup.
Pretnje nasiljem nad ucesnicima Povorke ponosa predstavljaju najavu vrsenja krivicnog dela iz clana 151. Krivicnog zakonika Srbije („Sprecavanje javnog skupa), dok su najave napada na policiju otvoreni poziv na vrsenje krivicnih dela iz clanova 322, 323 i 324. istog zakona, a ticu se napada na sluzbena lica u vrsenju duznosti. Koalicija protiv diskriminacije poziva tuzilastvo i policiju da i pre pocetka Povorke ponosa adekvatno reaguju na pozive i pripreme za masovno krsenje zakona i Ustava Srbije.
Objavljivanje informacija o „kontraokupljanju gradjana i desnicara“, „tezim incidentima i obracunu dveju strana“ („Vecernje novosti“) i o detaljima nasilja koje se sprema prema ucesnicima povorke ukoliko ne odustanu od skupa („Politika“), pokusava se stvoriti utisak u javnosti da postoje dve strane i da ce se one sukobiti tokom Povorke ponosa. Ovakvim tekstovima se dodatno vrsi pritisak na organizatore i daju prioritet zeljama nasilnika. Koalicija protiv diskriminacije podseca da su organizatori Povorke ponosa skup najavili dva meseca ranije, prijavili ga u skladu sa zakonom ,odrzali sastanke sa svim relevantnim organima javne vlasti, a da sa svoje strane garantuju da ucesnici skupa nece biti nasilni. Sa druge strane, pripadnici desnicarskih organizacija i navijackih grupa, direktno ili indirektno pozivaju na nasilje jos od prvih najava da ce se Povorka ponosa odrzati ove godine.
Koalicija protiv diskriminacije smatra da je nedopustivo da se odgovornost za nasilje prebacuje na gradjane koji postuju zakon i da se sloboda mirnog okupljanja ogranicava zbog pretnje nasiljem. Drzava je odgovorna da zastiti fizicki integritet gradjana, narocito kada je on motivisan mrznjom zbog pripadnosti nekoj grupi. Istovremeno, prema clanu 8. Zakona o zabrani diskriminacije, ne mogu se „nametati obaveze koje se u istoj ili slicnoj situaciji ne namecu drugom licu ili grupi lica“.
U slucaju Backovski i drugi protiv Poljske, povodom zabrane Gej Prajda u Varsavi 2005. godine, Evropski sud za ljudska prava je zakljucio da vlasti „imaju pozitivnu obavezu da osiguraju istinsku i efektivnu slobodu udruzivanja i okupljanja i to narocito kada su u pitanju oni koji su nepopularni zbog svoje pripadnosti nekoj manjinskoj grupi i samim tim izlozeni diskriminaciji“.
Usvajanje Zakona o zabrani diskriminacije je bio samo prvi korak u smanjenju diskriminacije u Srbiji. Puna primena zakona bez izuzetaka je u interesu drustva i drzave i Koalicija protiv diskriminacije ocekuje od svih predstavnika vlasti da jasno podrze one koji postuju zakon i licnim prisustvom pokazu da nasilje nije prihvatljivo.
Koaliciju protiv diskriminacije cine:Centar za unapredjivanje pravnih studija, Svedski helsinski odbor za ljudska prava, Gej-Strejt Alijansa, Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava, Anti-trafiking centar, Udruzenje studenata sa hendikepom, Mreza odbora za ljudska prava CHRIS, Inicijativa za inkluziju „VelikiMali“, Gayten LGBT.
Prekinuti sa zastrasivanjem organizatora Povorke ponosa
Povodom sve cescih pritisaka na organizatore Povorke ponosa u Beogradu, Koalicija protiv diskriminacije podseca na obaveze organa javne vlasti koji su u skladu sa clanom 3. Zakona o zabrani diskriminacije duzni da „efikasno stite od svih oblika diskriminacije“. Koalicija pozdravlja sve dosadasnje izjave i garancije Ministra unutrasnjih poslova Ivice Dacica i poziva ga da svojim licnim prisustvom deluje preventivno na pretnje nasiljem i istovremeno licno podrzi sve pripadnike policije koji ce obezbedjivati skup.
Pretnje nasiljem nad ucesnicima Povorke ponosa predstavljaju najavu vrsenja krivicnog dela iz clana 151. Krivicnog zakonika Srbije („Sprecavanje javnog skupa), dok su najave napada na policiju otvoreni poziv na vrsenje krivicnih dela iz clanova 322, 323 i 324. istog zakona, a ticu se napada na sluzbena lica u vrsenju duznosti. Koalicija protiv diskriminacije poziva tuzilastvo i policiju da i pre pocetka Povorke ponosa adekvatno reaguju na pozive i pripreme za masovno krsenje zakona i Ustava Srbije.
Objavljivanje informacija o „kontraokupljanju gradjana i desnicara“, „tezim incidentima i obracunu dveju strana“ („Vecernje novosti“) i o detaljima nasilja koje se sprema prema ucesnicima povorke ukoliko ne odustanu od skupa („Politika“), pokusava se stvoriti utisak u javnosti da postoje dve strane i da ce se one sukobiti tokom Povorke ponosa. Ovakvim tekstovima se dodatno vrsi pritisak na organizatore i daju prioritet zeljama nasilnika. Koalicija protiv diskriminacije podseca da su organizatori Povorke ponosa skup najavili dva meseca ranije, prijavili ga u skladu sa zakonom ,odrzali sastanke sa svim relevantnim organima javne vlasti, a da sa svoje strane garantuju da ucesnici skupa nece biti nasilni. Sa druge strane, pripadnici desnicarskih organizacija i navijackih grupa, direktno ili indirektno pozivaju na nasilje jos od prvih najava da ce se Povorka ponosa odrzati ove godine.
Koalicija protiv diskriminacije smatra da je nedopustivo da se odgovornost za nasilje prebacuje na gradjane koji postuju zakon i da se sloboda mirnog okupljanja ogranicava zbog pretnje nasiljem. Drzava je odgovorna da zastiti fizicki integritet gradjana, narocito kada je on motivisan mrznjom zbog pripadnosti nekoj grupi. Istovremeno, prema clanu 8. Zakona o zabrani diskriminacije, ne mogu se „nametati obaveze koje se u istoj ili slicnoj situaciji ne namecu drugom licu ili grupi lica“.
U slucaju Backovski i drugi protiv Poljske, povodom zabrane Gej Prajda u Varsavi 2005. godine, Evropski sud za ljudska prava je zakljucio da vlasti „imaju pozitivnu obavezu da osiguraju istinsku i efektivnu slobodu udruzivanja i okupljanja i to narocito kada su u pitanju oni koji su nepopularni zbog svoje pripadnosti nekoj manjinskoj grupi i samim tim izlozeni diskriminaciji“.
Usvajanje Zakona o zabrani diskriminacije je bio samo prvi korak u smanjenju diskriminacije u Srbiji. Puna primena zakona bez izuzetaka je u interesu drustva i drzave i Koalicija protiv diskriminacije ocekuje od svih predstavnika vlasti da jasno podrze one koji postuju zakon i licnim prisustvom pokazu da nasilje nije prihvatljivo.
Koaliciju protiv diskriminacije cine:Centar za unapredjivanje pravnih studija, Svedski helsinski odbor za ljudska prava, Gej-Strejt Alijansa, Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava, Anti-trafiking centar, Udruzenje studenata sa hendikepom, Mreza odbora za ljudska prava CHRIS, Inicijativa za inkluziju „VelikiMali“, Gayten LGBT.