Govor mržnje jača, o zločinima da i ne govorimo

U ponedjeljak, 13. veljače u Kući ljudskih prava predstavljeno je treće izdanje Rozog megafona - izvještaja o stanju ljudskih prava LGBTIQ osoba u Republici Hrvatskoj koji periodički izrađuje i objavljuje Zagreb Pride.

O stanju prava LGBTIQ osoba govorile su Franko Dota, Zagreb Pride; Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova; Ivana Kekin, saborska zastupnica Zeleno-lijevog bloka i članica Odbora za ravnopravnost spolova; Natalija Labavić, odvjetnica; Leonardo Mikac, udruga ZA PRAVO LGBTIQA+ OSOBA; Petar Dukić, Queer Sport Split i LGBT centar Split.

Najnoviji Rozi megafon odnosi se na razdoblje od 2018. do 2022. godine u kojem se može općenito reći da je došlo do stagnacije u razvoju i poštivanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Razlog tome je loša primjena postojećih zakona za zaštitu od diskriminacije i nasilja, zaustavljanje daljnjeg razvoja normativnog okvira koji se odnosi na LGBTIQ osobe te negativni politički i društveni trendovi u Hrvatskoj, ali i šire.

Izvještaj je rađen na temelju dostupnih recentnih istraživanja, praćenja sudske prakse, medijskog izvještavanja i pružanja pravnog savjetovanja kao kontinuiranih aktivnosti Zagreb Pridea te preporuka i mišljenja stručnjaka_inja.

Izvještaj obrađuje devet područja:

- društveno, političko i institucionalno okruženje za LGBTIQ osobe,

- brutalna stvarnost LGBTIQ osoba u RH,

- temeljna prava i pravo na život bez nasilja,

- pravo na rad i zaštitu od diskriminacije na radu,

- pravo na pristup socijalnoj skrbi,

- pravo na pristup zdravstvenoj zaštiti,

- pravo na pristup obrazovanju,

- pravo na obiteljski život,

- prava LGBTIQ izbjeglica.

Nakon svakog poglavlja nalaze se preporuke za unapređenje. Neke preporuke se odnose na promjenu normativnog okvira, dok su neke više strukturalne prirode.

Negativno okruženje za LGBTIQ osobe

Političko, društveno i institucionalno okruženje za LGBTIQ osobe postalo je izrazito nepovoljno nakon što nije spriječeno održavanje referenduma o zabrani istospolnog braka. Taj trend pogoršan je i narednih godina kroz različite institucionalne, političke i druge pritiske na različitosti u našoj zemlji. Najozbiljnija posljedica takvog okruženja je povećanje zločina iz mržnje i govora mržnje. Nasilje protiv LGBTIQ osoba je i dalje visoko, a predrasude i socijalna distanca ostale su velike. Većina žrtava nasilja ta kaznena djela ne prijavljuje.

Poteškoće trans i interspolnih osoba

Posebno je nepovoljno okruženje za život trans osoba kojima se otežava pristup gotovo svim pravima i uslugama zbog nepostojanja odgovarajućeg zakonskog rješenja za pravno priznanje rodnog identiteta temeljenog na samoodređenju. Postojeći postupak promjene upisa spola nije svima dostupan na brz i zakonom propisan način jer se proceduru nepotrebno komplicira i odugovlači, a odgovorne institucije ne donose svoja mišljenja u propisanim rokovima. Prava interspolnih osoba uopće nisu prepoznata te one i dalje nisu pravno zaštićene od diskriminacije i teških povreda tjelesne autonomije.

Diskriminacija životnih partnera/ica

Životni partneri i životne partnerice i njihova djeca i dalje su diskriminirani u odnosu na raznospolne bračne i izvanbračne drugove. Iako je u 2014. godini donesen Zakon o životnom partnerstvu koji parovima istoga spola daje veliku razinu pravne zaštite i definira taj institut kao zajednicu obiteljskog života, djeca životnih partnera_ica nemaju jednaku pravnu zaštitu kao djeca bračnih i izvanbračnih drugova različitoga spola. Ipak, upornim upravnim i pravnim postupcima - sudskom borbom LGBTIQ zajednice uz podršku udruga civilnog društva - ostvareno je pravo na udomiteljstvo i otvorena vrata pravu na posvajanje djece bez roditeljske skrbi. Time je osnažen institut životnog partnerstva, a LGBTIQ zajednica je dodatno ohrabrena da pravnim putem pred domaćim sudovima može izboriti pravo na jednako postupanje u svim područjima života, uključujući i jednakost naših obiteljskih zajednica.

Pozitivni trendovi

Unatoč stagnaciji u širem razvoju LGBTIQ prava u razdoblju između 2018. i 2022. godine, važno je istaknuti kako je nastavljen trend porasta broja ljudi koji dolaze na Povorke ponosa u Zagrebu i Splitu, kao i na druga javna LGBTI i kvir događanja, prosvjede, manifestacije i festivale. Naročito je vidljiv porast broja LGBTIQ mladih koji se sve više uključuju i u samu organizaciju Povorke. To potvrđuje pretpostavku kako se nastavlja i pozitivan trend autanja među mlađom populacijom LGBTIQ osoba koje sve rjeđe skrivaju svoju spolnu orijentaciju ili rodni identitet.

Manjkavosti u obrazovanju

S druge strane, potrebe i postojanje LGBTIQ osoba u obrazovanju se sustavno zanemaruje i negira. Nije uvedena nikakva smislena i znanstveno utemeljena seksualna edukacija, a sadržaj reformiranog zdravstvenog odgoja sveo je tematiku spolnosti na minimum, dok unutar građanskog odgoja i obrazovanja nije predviđeno obrađivanje tema koje stavljaju naglasak na ljudska prava LGBTIQ osoba.

Poziv na solidarnost i borbu

I u budućnosti Zagreb Pride poziva sve LGBTIQ osobe, neovisno o tome jesu li do sada bile uključene u borbu za ljudska prava u Hrvatskoj ili ne, da neposredno djeluju u svojoj okolini i da budu što vidljivije i glasnije u obrani svojeg dostojanstva i ljudskih prava, ali i da stanu u zaštitu ljudskih prava svih ljudi čija se prava krše. Posebno je važno da u borbi za LGBTIQ prava ne zaboravimo i na one osobe unutar naše zajednice koje su češće izložene nasilju, diskriminaciji i predrasudama. To su trans, interspolne i rodno varijantne (nebinarne) osobe. Kao što su pred desetak i više godina lezbijke i gejevi bili na meti hrvatske i globalne klerikalne desnice, tako su danas to u prvom redu trans i nebinarne osobe. Odgovornost je cijele LGBTIQ zajednice da svi_e stanemo u obranu trans prava. Ustrajnost, hrabrost i vidljivost podrazumijevaju glasnu, dosljednu, privrženu i javnu borbu u zajedništvu te nove, kreativne i vizionarske načine promišljanja o politici, javnom organiziranju i društvenom radu.

Rozi megafon u tiskanom obliku možete dobiti kod Zagreb Pridea, a online verziju preuzeti na linku. 

*Objavljeno na portalu VoxFeminae