- 20 Okt 2005, 16:28
#373715
Ve?ina ljudi je ponekadu �ivotu lagala ili "preoblikovala" istinu. Ipak, �ivimo u svijetu u kojem je jedno va�no moralno na?elo NE lagati. I zaista, kako bi bilo �ivjeti u svijetu u kojem govoriti istinu nije uobi?ajena praksa? U takvom svijetu ne bi mogli vjerovati nikome i ni?emu �to nam ka�u ili �to pro?itamo. Sve bi morali ispitati sami, iz prve ruke. Potro�ili bi ogromne koli?ine vremena da bi ispitali naj jednostavnije stvari. Jo� i gore, u svijetu bez povjerenja ne bi mogli niti znati kako ispitati naj jednostavnije stvari jer ne bi postojalo niti obrazovanje koje od nas tra�i da vjerujemo onome �to pi�e u knjigama. Mi zapravo jako profitiramo �ive?i u svijetu u kojem postoji puno povjerenja, u svijetu u kojem je praksa govorenja istine ra�irena. Zapravo sve va�ne stvari koje �elimo u?initi u �ivotu se temelje na povjerenju.
ZA�TO LJUDI NAJ?E�?E LA�U?
� Iz straha od kazne ili posljedica.
� Da bi "sa?uvali obraz". Da bi sebe prikazali u boljem svjetlu. Sva�ta ljudi ?ine da bi postali ili ostali prihva?eni.
� Da bi izbjegli tenzije ili konflikte: "Nisam ljut ne tebe, samo sam imao te�ak dan."
� Da bi usmjerili socijalne interakcije. Na primjer osoba se pravi da joj je drago da vidi nekoga.
� Da bi pobolj�ali odnose: "Ide� u grad? I ja ba� idem tim putem. Ho?e� da te povezem?"
� Da bi smanjili interakciju: "Ti si super. Ja se samo jo� nisam spreman skrasiti." ILI "Nikako ne mogu ve?eras. Nije mi dobro. Kao da me hvata gripa."
� Da bi pove?ali mo?, dobili privilegije, novac ili divljenje
� Da bi pomogli nekom drugom
___________________________________________________
Istra�ivanja pokazuju:
76% la�i je re?eno da bi la�ljivac imao dobrobit od toga
22% la�i je re?eno da bi druga osoba imala dobrobit od toga
2% la�i je re?eno da bi se pomoglo tre?oj osobi.
___________________________________________________
KAKO PREPOZNATI KADA NAS NETKO LA�E?
Ljudi se razlikuju po sposobnosti prepoznavanja la�i. Ve?ina zapravo nije vje�ta u prepoznavanju la�i. Istra�ivanja pokazuju da oni koji su usmjereni na otkrivanje la�i nisu bolji u tome od onih koji nisu usmjereni na to.
Mla�i prepoznaju bolje la�i od starijih.
�ene bolje prepoznaju la�i od mu�karaca, a bolje su i u otkrivanju istine koja se krije iza la�i.
�to su ljudi bliskiji njihova sposobnost da detektiraju la� se smanjuje. �ene su sklonije tome da povjeruju u la� partnera nego mu�karci.
ZNAKOVI - ovi znakovi nisu siguran pokazatelj da netko la�e. �to ih je vi�e i �to su intenzivniji to je vi�e razloga za sumnju.
VERBALNI ZNAKOVI
� Nagla�avanje glagola kao npr. "nisam" ili "nisam mogao" kako bi se uvjerilo druge da osoba govori istinu; kori�tenje punog oblika re?enice umjesto uobi?ajenog govornog skra?ivanja
� Pretjerano poricanje laganja, kori�tenje re?enica kao "nemam razloga lagati"
� Kori�tenje pauza i zvukova kao "uh", "hm", "ah" za vrijeme pauza u govoru
� Pravljenje gre�aka u govoru i vi�e "gafova". Gre�ke uklju?uju gramati?ke gre�ke, zaboravljanje misli usred re?enice i sli?no.
� Mucanje, zamuckivanje i zaplitanje jezika
� Pro?i�?avanje grla i drugi zvukovi
� Pretjerano kori�tenje po�tapalica kao "op?enito", "me�utim", "ponekad" i sl.
NEVERBALNI ZNAKOVI
� Skretanje pogleda, izbjegavanje kontakta o?ima
� Zatvaranje ruku, ispreplitanje prstiju
� Prekri�ene ruke na prsima kao da rade barijeru
� Pijenje i gutanje ?e�?e nego kod onih koji govore istinu
� Kori�tenje manje pokreta rukama, uko?eno dr�anje, kontroliranje pokreta ruku
� Slijeganje ramenima
� Dodirivanje lica, u�iju ili kose
� Dr�anje i igranje s predmetima kao �to su npr. olovke, papiri ili nao?ale
� Treptanje je rje�e nego kod osoba koje ne la�u
� Naginjanje i mijenjanje polo�aja - spu�tanje lakta na stol ili koljeno. Isto tako ?esto premje�tanje dok osoba sjedi
� ?esto lizanje usana
� Mr�tenje i stiskanje usana
� Uzdisanje i duboko disanje
� ?e�?e osmjehivanje i neprikladan smijeh
� ?esto dodirivanje, svrbljenje i trljanje nosa
PATOLO�KO LAGANJE ILI KOMPULZIVNO LAGANJE
Ne postoji kao zasebna dijagnoza nego je dio nekih drugih poreme?aja i bolesti.
Ako neka osoba la�e ?esto, ?ak i oko neva�nih stvari, sasvim sigurno ima problem koji ju je ve? doveo ili ?e je dovesti do ozbiljnih problema u odnosima s drugim ljudima, u poslu a i mogu?ih problema sa zakonom. Prona?i �to osobu "tjera da se koristi la�ima" je prvi va�an korak u pomo?i osobama s ovim autodestruktivnim pona�anjem. To zna?i da osoba treba potra�iti stru?nu pomo?.
Naravno, re?i istinu ili lagati je moralna odluka svakog ?ovjeka. Ako se nau?imo lagati vjerojatno je da ?emo sve vi�e lagati u budu?nosti, ako ni�ta onda zbog toga da prikrijemo prethodne la�i.
Svi ljudi ?e re?i da ne vole la�ljive ljude. Za�to? To je pitanje povjerenja, neizgovorenog dogovora da je povjerenje temelj svih odnosa, i da se odnosimo prema drugim ljudima onako kako bi htjeli da se oni odnose prema nama. Ozbiljne la�i, ukoliko su otkrivene, mogu zauvijek razru�iti odnose jer drugoj osobi postaje nemogu?e opet izgraditi povjerenje.
Kako mo�emo pomo?i dragim ljudima da budu iskreni prema nama?
� Poka�imo im primjerom da laganje za nas osobno nije opcija. Podijelimo s bliskom osobom primjere kada nam je bilo te�ko re?i istinu, ali smo to ipak u?inili jer smo smatrali da je va�no preuzeti odgovornost i zadr�ati samopo�tovanje.
� Razmi�ljajmo o pogre�kama (kako svojim tako i onima drugih ljudi) kao o prilikama da nau?imo ne�to, jer se na taj na?in gubi osje?aj da smo lo�i i da moramo gre�ke prikriti la�ima.
� Ako do�ete u priliku da vam osoba ka�e istinu, iako joj je mo�da bilo lak�e slagati, poka�ite da to po�tujete. Zahvalite joj �to govori istinu. Ka�ite joj da znate da to nije bilo lako i da se divite njenoj hrabrosti da preuzme odgovornost i nosi se s posljedicama.
� Nemojte nastojati kontrolirati drugu osobu. Iz potrebe za svojim mirom i svojim "prostorom" odnosno intimom mo�e vas po?eti nepotrebno lagati, ?ak i oko sitnica.
� Nemojte biti prekriti?ni i negativni. Ve?ina ljudi se boji da ?e ih drugi kritizirati i da ne?e biti prihva?eni. To je posebno izra�eno u odnosima bliskih ljudi. Svaki ?ovjek prirodno �eli izbje?i bol koju to nosi.
� Budite usmjereni na izgradnju povjerenja u odnosu a ne na otkrivanje istine.
http://ss-ri.hr/RRlaganje.htm
ZA�TO LJUDI NAJ?E�?E LA�U?
� Iz straha od kazne ili posljedica.
� Da bi "sa?uvali obraz". Da bi sebe prikazali u boljem svjetlu. Sva�ta ljudi ?ine da bi postali ili ostali prihva?eni.
� Da bi izbjegli tenzije ili konflikte: "Nisam ljut ne tebe, samo sam imao te�ak dan."
� Da bi usmjerili socijalne interakcije. Na primjer osoba se pravi da joj je drago da vidi nekoga.
� Da bi pobolj�ali odnose: "Ide� u grad? I ja ba� idem tim putem. Ho?e� da te povezem?"
� Da bi smanjili interakciju: "Ti si super. Ja se samo jo� nisam spreman skrasiti." ILI "Nikako ne mogu ve?eras. Nije mi dobro. Kao da me hvata gripa."
� Da bi pove?ali mo?, dobili privilegije, novac ili divljenje
� Da bi pomogli nekom drugom
___________________________________________________
Istra�ivanja pokazuju:
76% la�i je re?eno da bi la�ljivac imao dobrobit od toga
22% la�i je re?eno da bi druga osoba imala dobrobit od toga
2% la�i je re?eno da bi se pomoglo tre?oj osobi.
___________________________________________________
KAKO PREPOZNATI KADA NAS NETKO LA�E?
Ljudi se razlikuju po sposobnosti prepoznavanja la�i. Ve?ina zapravo nije vje�ta u prepoznavanju la�i. Istra�ivanja pokazuju da oni koji su usmjereni na otkrivanje la�i nisu bolji u tome od onih koji nisu usmjereni na to.
Mla�i prepoznaju bolje la�i od starijih.
�ene bolje prepoznaju la�i od mu�karaca, a bolje su i u otkrivanju istine koja se krije iza la�i.
�to su ljudi bliskiji njihova sposobnost da detektiraju la� se smanjuje. �ene su sklonije tome da povjeruju u la� partnera nego mu�karci.
ZNAKOVI - ovi znakovi nisu siguran pokazatelj da netko la�e. �to ih je vi�e i �to su intenzivniji to je vi�e razloga za sumnju.
VERBALNI ZNAKOVI
� Nagla�avanje glagola kao npr. "nisam" ili "nisam mogao" kako bi se uvjerilo druge da osoba govori istinu; kori�tenje punog oblika re?enice umjesto uobi?ajenog govornog skra?ivanja
� Pretjerano poricanje laganja, kori�tenje re?enica kao "nemam razloga lagati"
� Kori�tenje pauza i zvukova kao "uh", "hm", "ah" za vrijeme pauza u govoru
� Pravljenje gre�aka u govoru i vi�e "gafova". Gre�ke uklju?uju gramati?ke gre�ke, zaboravljanje misli usred re?enice i sli?no.
� Mucanje, zamuckivanje i zaplitanje jezika
� Pro?i�?avanje grla i drugi zvukovi
� Pretjerano kori�tenje po�tapalica kao "op?enito", "me�utim", "ponekad" i sl.
NEVERBALNI ZNAKOVI
� Skretanje pogleda, izbjegavanje kontakta o?ima
� Zatvaranje ruku, ispreplitanje prstiju
� Prekri�ene ruke na prsima kao da rade barijeru
� Pijenje i gutanje ?e�?e nego kod onih koji govore istinu
� Kori�tenje manje pokreta rukama, uko?eno dr�anje, kontroliranje pokreta ruku
� Slijeganje ramenima
� Dodirivanje lica, u�iju ili kose
� Dr�anje i igranje s predmetima kao �to su npr. olovke, papiri ili nao?ale
� Treptanje je rje�e nego kod osoba koje ne la�u
� Naginjanje i mijenjanje polo�aja - spu�tanje lakta na stol ili koljeno. Isto tako ?esto premje�tanje dok osoba sjedi
� ?esto lizanje usana
� Mr�tenje i stiskanje usana
� Uzdisanje i duboko disanje
� ?e�?e osmjehivanje i neprikladan smijeh
� ?esto dodirivanje, svrbljenje i trljanje nosa
PATOLO�KO LAGANJE ILI KOMPULZIVNO LAGANJE
Ne postoji kao zasebna dijagnoza nego je dio nekih drugih poreme?aja i bolesti.
Ako neka osoba la�e ?esto, ?ak i oko neva�nih stvari, sasvim sigurno ima problem koji ju je ve? doveo ili ?e je dovesti do ozbiljnih problema u odnosima s drugim ljudima, u poslu a i mogu?ih problema sa zakonom. Prona?i �to osobu "tjera da se koristi la�ima" je prvi va�an korak u pomo?i osobama s ovim autodestruktivnim pona�anjem. To zna?i da osoba treba potra�iti stru?nu pomo?.
Naravno, re?i istinu ili lagati je moralna odluka svakog ?ovjeka. Ako se nau?imo lagati vjerojatno je da ?emo sve vi�e lagati u budu?nosti, ako ni�ta onda zbog toga da prikrijemo prethodne la�i.
Svi ljudi ?e re?i da ne vole la�ljive ljude. Za�to? To je pitanje povjerenja, neizgovorenog dogovora da je povjerenje temelj svih odnosa, i da se odnosimo prema drugim ljudima onako kako bi htjeli da se oni odnose prema nama. Ozbiljne la�i, ukoliko su otkrivene, mogu zauvijek razru�iti odnose jer drugoj osobi postaje nemogu?e opet izgraditi povjerenje.
Kako mo�emo pomo?i dragim ljudima da budu iskreni prema nama?
� Poka�imo im primjerom da laganje za nas osobno nije opcija. Podijelimo s bliskom osobom primjere kada nam je bilo te�ko re?i istinu, ali smo to ipak u?inili jer smo smatrali da je va�no preuzeti odgovornost i zadr�ati samopo�tovanje.
� Razmi�ljajmo o pogre�kama (kako svojim tako i onima drugih ljudi) kao o prilikama da nau?imo ne�to, jer se na taj na?in gubi osje?aj da smo lo�i i da moramo gre�ke prikriti la�ima.
� Ako do�ete u priliku da vam osoba ka�e istinu, iako joj je mo�da bilo lak�e slagati, poka�ite da to po�tujete. Zahvalite joj �to govori istinu. Ka�ite joj da znate da to nije bilo lako i da se divite njenoj hrabrosti da preuzme odgovornost i nosi se s posljedicama.
� Nemojte nastojati kontrolirati drugu osobu. Iz potrebe za svojim mirom i svojim "prostorom" odnosno intimom mo�e vas po?eti nepotrebno lagati, ?ak i oko sitnica.
� Nemojte biti prekriti?ni i negativni. Ve?ina ljudi se boji da ?e ih drugi kritizirati i da ne?e biti prihva?eni. To je posebno izra�eno u odnosima bliskih ljudi. Svaki ?ovjek prirodno �eli izbje?i bol koju to nosi.
� Budite usmjereni na izgradnju povjerenja u odnosu a ne na otkrivanje istine.
http://ss-ri.hr/RRlaganje.htm