- 11 Okt 2005, 19:30
#368083
Svako ko se ikada osetio poni�enim zna da je to jedan od najmu?nijih do�ivljaja, koji se te�ko zaboravlja. Bol poni�enja mu?i dugo, pe?e �estoko, ti�ti duboko. Do�ivljaj poni�enja prati ?oveka kao senka, koja preti da ga proguta.
Tako nije ?udo �to, iz straha od mogu?eg poni�enja, ljudi izbegavaju mnogo toga �to bi �eleli i voleli ili �to bi im moglo biti korisno. I obrnuto, �to iz straha od poni�enja ?ine mnogo toga �to zapravo ne �ele i ne vole pa i mnogo toga �to im �teti.
Poni�enje i strah od poni�enja igraju veoma veliku ulogu u �ivotima mnogih ljudi. ?esto ih ?ak su�tinski odre�uju. Ta je uloga ?as sputavaju?a i ograni?avaju?a, kada nas spre?ava da ne�to ?inimo, ?as primoravaju?a kada nas goni da se u ne�to upu�tamo.
Iz poni�enja se tako�e ra�a potreba za osvetom, koja mo�e poprimiti takve razmere da anga�uje gotovo celokupnu energiju, posedne skoro sve misli i usmeri sve postupke kako bi bila zadovoljena.
�ta je, me�utim, poni�enje koje poprima tako veliki, ponekad presudan zna?aj? Razli?ite su prilike i postupci koje ljudi do�ivljavaju kao poni�avaju?e, kao �to je razli?ita i u?estalost ovog ose?anja. Neki se ljudi gotovo stalno ose?aju poni�enim, neki povremeno ili veoma retko.
Neko ?e se osetiti poni�enim ako, recimo, ostane bez posla ili ga zaobi�u povi�ica ili unapre�enje. Neko ako ne polo�i ispit. Neko ako se ne prihvate njegovi predlozi. Neko ako mu ne posvete dovoljno pa�nje na kakvoj zabavi. A ima i onih koji ?e se osetiti poni�enim i ako se na�u zarobljenim u saobra?ajnoj gu�vi.
Drugi ljudi, opet, mogu takve stvari do�iveti kao bolne ili neprijatne ili neke od njih smatrati potpuno neva�nim, ali nikako poni�avaju?im.
Beskrajan je, i za razli?ite li?nosti razli?it, spisak potencijalno poni�avaju?ih situacija i doga�aja. Poni�enje ne proizlazi iz samih okolnosti ili doga�aja. Ono je odnos li?nosti i onoga �to joj se zbiva.
Za poni�enje je karakteristi?no ose?anje bezvrednsti koje nastupa kao posledica odre�enih okolnosti ili zbivanja.
Poni�enje proizlazi iz raskoraka izme�u onoga �to stvarno jesmo i stvarno mo�emo i onoga �to verujemo da bismo morali biti. �to je ovaj raskorak ve?i, poni�enja su ?e�?a i dublja. �to od sebe vi�e zahtevamo i �to sebi vi�e umi�ljamo, to ?emo se lak�e osetiti bezvrednim i ni�tavnim.
Okolnosti i ljudi nam mogu naneti bol, mogu nas o�teti, mogu nas osujetiti na razli?ite na?ine, ali nas ne mogu poniziti. To jedino mi sami mo�emo u?initi, mere?i sebe neodgovaraju?im metrom.
Tako nije ?udo �to, iz straha od mogu?eg poni�enja, ljudi izbegavaju mnogo toga �to bi �eleli i voleli ili �to bi im moglo biti korisno. I obrnuto, �to iz straha od poni�enja ?ine mnogo toga �to zapravo ne �ele i ne vole pa i mnogo toga �to im �teti.
Poni�enje i strah od poni�enja igraju veoma veliku ulogu u �ivotima mnogih ljudi. ?esto ih ?ak su�tinski odre�uju. Ta je uloga ?as sputavaju?a i ograni?avaju?a, kada nas spre?ava da ne�to ?inimo, ?as primoravaju?a kada nas goni da se u ne�to upu�tamo.
Iz poni�enja se tako�e ra�a potreba za osvetom, koja mo�e poprimiti takve razmere da anga�uje gotovo celokupnu energiju, posedne skoro sve misli i usmeri sve postupke kako bi bila zadovoljena.
�ta je, me�utim, poni�enje koje poprima tako veliki, ponekad presudan zna?aj? Razli?ite su prilike i postupci koje ljudi do�ivljavaju kao poni�avaju?e, kao �to je razli?ita i u?estalost ovog ose?anja. Neki se ljudi gotovo stalno ose?aju poni�enim, neki povremeno ili veoma retko.
Neko ?e se osetiti poni�enim ako, recimo, ostane bez posla ili ga zaobi�u povi�ica ili unapre�enje. Neko ako ne polo�i ispit. Neko ako se ne prihvate njegovi predlozi. Neko ako mu ne posvete dovoljno pa�nje na kakvoj zabavi. A ima i onih koji ?e se osetiti poni�enim i ako se na�u zarobljenim u saobra?ajnoj gu�vi.
Drugi ljudi, opet, mogu takve stvari do�iveti kao bolne ili neprijatne ili neke od njih smatrati potpuno neva�nim, ali nikako poni�avaju?im.
Beskrajan je, i za razli?ite li?nosti razli?it, spisak potencijalno poni�avaju?ih situacija i doga�aja. Poni�enje ne proizlazi iz samih okolnosti ili doga�aja. Ono je odnos li?nosti i onoga �to joj se zbiva.
Za poni�enje je karakteristi?no ose?anje bezvrednsti koje nastupa kao posledica odre�enih okolnosti ili zbivanja.
Poni�enje proizlazi iz raskoraka izme�u onoga �to stvarno jesmo i stvarno mo�emo i onoga �to verujemo da bismo morali biti. �to je ovaj raskorak ve?i, poni�enja su ?e�?a i dublja. �to od sebe vi�e zahtevamo i �to sebi vi�e umi�ljamo, to ?emo se lak�e osetiti bezvrednim i ni�tavnim.
Okolnosti i ljudi nam mogu naneti bol, mogu nas o�teti, mogu nas osujetiti na razli?ite na?ine, ali nas ne mogu poniziti. To jedino mi sami mo�emo u?initi, mere?i sebe neodgovaraju?im metrom.