Originally posted by pthalo
hvala. Zašto onda ima više rezultati za dvesto na guglu?
Oblik "dvesto" je iz slovenskog / slovenačkog (i u ekavštini kod Hrvata, često).
("dvjesta" - zasigurno cirkulira unutar srednjo-južnoslavenskog jezičnog kontinuuma; zapravo, za Srbe ijekavskog govora - možda je to ispravan oblik?)
Razlikovanje muških i ženskih oblika, u hrvatskoj verziji, za mene postoji od kada znam za sebe (a u osnovnu sam išao za vremena SFRJ). Neki oblici su još učvršćeni kao "muški", budući da "ženski" oblik zvuči pomalo čudno, ali nikada nisam čuo da netko oslovi s "gospođo doktor" ili "gospođo profesor"...
Btw. pthalo, spomenula si vrijeme / vremena - to se veže uz refleks "kratkog" i "dugog" jata (kojeg, ako nisi izvorna govornica, moraš naučiti). Ako slušaš ekavski izgovor, "e" je refleks "dugog" jata u npr. "vreme" (pa je u ijekavskom - "vrijeme"), a "e" je refleks "kratkog" jata u npr. "čovek" (pa je u ijekavskom - "čovjek").
"Problem" nastaje pri deklinaciji imenica ili konjugaciji glagola s refleksom jata i kod riječi izvedenica kada se mijenja dužina sloga (najčešća situacija), pa "dugi jat" prelazi u "kratki jat" npr. Tada mogu "nastati" oblici koji su "teško izgovorljivi" poput "vrjemena", oblik koji se teško može pronaći u bilo kojem ijekavskom dijalektu. Zato je standardiziran ijekavski izgovor "vremena", "bregovi" (od "brijeg") itd.
Naravno, ima puno iznimki, osobito u dijalektima, a i u standardnom ijekavskom. ("htio" umjesto "htjeo", "odrješit" umjesto "odrešit" itd.).
Ovo zapravo ništa ne pomaže; drži se ekavskog izgovora.