- 08 Feb 2005, 15:41
#217313
ZA KRZNO POSTOJI ALTERNATIVA!
S HLADNOG SJEVERA okupanog aurorom borealis; iz kišnih šuma Amazonije; s vru?eg tla crne Afrike; iz kiselim kišama ispranih šuma industrijske Europe; iz okrutne i prostrane Azije; iz mondene daleke Australije. Preko modnih pista New Yorka, Pariza, Londona, Milana, Muenchena, Sydneyja; do lokalnih prodavaonica; i kona?no u naše domove i na zimom nagrizla tijela. Tako mekana, podatna, lijepa i basnoslovno skupa - KRZNA.
PREMA OXFORD Advanced Learner's Dictionary of Current English, krzno je: 1) meka gusta dlaka koja pokriva odreðene vrste životinja kao što su primjerice ma?ke i ze?evi i 2) životinjska koža prekrivena krznom, osobito kada se upotrebljava kao komad odje?e, dok je prema Enciklopediji Leksikografskog zavoda krzno oplemenjena i štavljena koža zajedno s dlakom životinja krznaša.
Više-manje, ove definicije su nam svima dobro poznate. No jesmo li isto tako upoznati i s podrijetlom tog nadasve cijenjenog, skupocjenog, i tradicionalno otmjenog odjevnog predmeta? Je li on doista, uz bliceve fotoaparata i buran pljesak odobravanja zaluðene publike nekom od modnih kreatora, jednostavno "usko?io" u naše ormare, gdje ?eka svoju zlatnu priliku kako bi "bio pokazan" i donio zadivljene poglede, uzdahe zavisti i društveni status svome vlasniku? Ili iza tog ?itavog krznatog scenarija postoji jedna druga, mra?nija pri?a, istina koju rijetko tko zna, a još manje ju želi ?uti?
U RANIM JUTARNJIM SATIMA ledenog Newfoundlanda (krivo)lovci se prikradaju usnulim bebama Grenlandskih tuljana, zamotanih u predivno bijelo krzno, mekano poput najfinijeg prekriva?a. A onda, uz nemo? odraslih tuljana da zaštite svoje mlade, lovci podižu harpune i šiljcima ih okrutno umla?uju. Malene leševe ostavljaju trunuti na santama leda, a krzno koje je s njih odrano, naj?eš?e završava kao krzneni ukras ili krznom podšivene rukavice, i to uglavnom na Zapadnoeuropskom tržištu. Ironija je, da ovaj kaputi? u kojem su se rodili, tuljan?i?i zadržavaju prvih 9-15 dana nakon ?ega ga odbacuju i zamijenjuju srebrnasto-sivim krznom - koje lovcima financijski nije zanimljivo, pa samim time život Grenlandskih tuljana nakon prva dva tjedna više nije u opasnosti (barem što se krzna ti?e).
Sli?ne pri?e ponavljaju se diljem ?itavog našeg lijepog planeta gdje se milijarde životinja vreba i hvata na raznorazne na?ine. Tako, primjerice, životinje uhva?ene u nazubljene ?eli?ne klopke (koje su zbog svoje ozloglašenosti i okrutnosti zakonom zabranjene ve? u više od 70 država) podnose strahovitu bol od ?eli?nih šipki koje probadaju njihove noge, tijela ili šape. Uhva?ene životinje pate u zamkama satima ili ?ak danima, prije nego im lovci na krzno razderu prsa ili slome vratove.
Te iste zamke takoðer osaka?uju i ubijaju tisu?e pasa, ma?ki i ostalih životinja "uhva?enih grješkom ili slu?ajno". U nastojanju da se oslobode iz ?eli?nih zagrljaja smrti, ponekad si uhva?ene životinje same odgrizu vlastito stopalo kako bi pobjegle i spasile se. Na taj na?in samo u Americi strada približno 3.5 milijuna krznaša!
KOJE SU ŽIVOTINJE "popularne" u industriji krzna, pa je stoga za njima raspisana trajna tjeralica? Gotovo isklju?ivo ovdje je rije? o sisavcima: raznim grabežljivcima iz roda ma?aka kao što su leopard, tigar i njima sli?ne; pasa (obi?na, plava, srebrna i bijela lisica, ?agalj i druge); kuna (zerdav, kuna zlatica, vidra, da nabrojimo samo neke); glodavaca (dabar, bizamski štakor, vjeverica, ?in?ila i nutrija); papkara (karakul-ovca, tibetanska koza); medvjeda; mravojeda; tobol?ara; tuljana; dok se izuzetno u tu svrhu preraðuju i kože nekih ptica zajedno s perjem poput gnjurca, guske, labuda.
TRŽIŠTE KRZNA je toliko nezasitno i neumoljivo, da se u današnje vrijeme sve više osnivaju farme za uzgoj životinja sa skupocjenim krznom. U uzgoju na farmama najviše prednja?e srebrna i plava lisica, nerc, bizam, dabar i skunk, a takve farme najrazvijenije su u Kanadi i SAD-u. Danak takvom uzgoju godišnje plati glavom novih 2.7 milijuna životinja.
Životinje koje se uzgajaju na farmama krzna provedu cijeli život sku?ene u malim, prljavim kavezima, konstantno životare?i izmeðu stresa i dosade. Kako se krzno ne bi oštetilo, neki farmeri ubijaju ve?e životinje (poput lisica) strujnim udarom tako da ih elektrokutiraju kroz usta i anus ili vaginu, pri ?emu im doslovce sprže unutarnje organe, a životinje podvrgnute ubijanju strujom osje?aju intenzivnu bol sr?anog udara još dok su pri punoj svijesti. Kako se za vrijeme uzgoja životinje izmeðu sebe ne bi izgrizle ili same ozlijedile, uzgajiva?i ?in?ilama i drugim krznašima režu zube.
PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) je uhvatila jednog proizvoða?a krzna u Marylandu koji je ubijao lasice tako da im je ubrizgavao injekcije insekticida u srce. Ova okrutna metoda ubijanja uzrokuje da se životinje gr?e u nepodnošljivoj boli ?ak desetak minuta prije nego što uginu.
Još jedna od metoda ubijanja uklju?uje trovanje plinom i gušenje. U nekim se slu?ajevima i do 20-tak malih životinja ugura u kutiju u koju se putem cijevi za polijevanje puste nepro?iš?eni ispušni plinovi iz farmerovog kamiona. Kako ispušni plinovi iz motora nisu uvijek 100% smrtonosni, znade se dogoditi da se životinje "probude" iz ošamu?enosti pa im se živima odere koža.
Ostale metode uklju?uju ubijanje životinja u komorama za dekompresiju, komprimiranim zrakom gdje im rasprsnu unutarnje organe ili pak jednostavno - zavrtanje vratom ili lomljenje kralježnice.
Sve životinje tretirane na ove krajnje nehumane na?ine obolijevaju od raznih upala koje im se ne lije?e, a prehranjuju ih jadno i nedostatno, u nekim ih slu?ajevima prisiljavaju?i ?ak i na kanibalizam, tako da mesojedima bacaju natrag u kaveze leševe njihove iste vrste, nakon što s njih oderu krzno.
?INI LI NAM SE bunda kojoj se toliko radujemo s dolaskom hladnijih zimskih dana i dalje nježnom, nevinom i privla?nom? Ili se to iz nje po?inje širiti jedan novi miris - miris patnje, neizrecive boli i smrti? Miris koji se ni?ime ne da otkloniti... Statistike koje ?emo sada navesti, bacaju daljnje svjetlo u razotkrivanju istine o proizvodnji krznene odje?e.
Da bi se proizveo kaput od lisice, potrebno je, naime, ubiti 10-24 životinja. Ostale brojke, navedene u tablici, nisu ništa manje šokantne. Naprotiv.
KOLIKO JE POTREBNO ŽIVOTINJA DA SE UBIJE ZA JEDAN KAPUT:
Lisice 10 - 24
Dabra 16 - 20
Rakuna 20 - 30
Nutrije 26 - 34
Oposuma 30 - 40
Kune zlatice 40 - 60
Samura 60 - 80
Muskatnog miša 60 - 120
Vjeverice 100 - 400
?in?ile 130 - 200
Hermelina 180 - 240
U MALNE TOTALNOJ POMR?INI razuma zaslijepljenog profitom i lovom iz sporta, odnosno zabave, polako se budi svijest na globalnoj razini. U skladu s time, karika u proizvodnom lancu "živa - životinja - ulovljena / mu?ena - životinja - mrtva - životinja - reklamirano / prodavano - krzno - ja", zadužena za promociju najnovijih modnih trendova odigrava sve zna?ajniju ulogu: PRAVO KRZNO VIŠE NIJE MODERNO, IN SU UMJETNE BUNDE!
Velik broj vode?ih imena modne industrije okre?e se umjetnom krznu kao modnom hitu za svoje nove kreacije, potaknuto bude?om se sviješ?u svojih potroša?a koji bi radije hodali goli ulicama nego nosili krzno. A neki od njih to doslovce i ?ine, nastoje?i skrenuti pozornost na užasne zlo?ine onima kojima je glas razuma i dalje previše tih a savjest uspavana dubokim zimskim snom.
Pozitivno je slijede?e: Svijet se po?eo buditi iz krznene obmane, i sagledavati ?itavu situaciju jasnijim o?ima. Ljudi polako shva?aju da za krzno POSTOJI ALTERNATIVA te da živimo u svijetu koji više ne tolerira isklju?ivost. Krzno je jedino privla?no onima koji lakom zaradom nastoje do?i do prljavog, krvavog novca, pri tom ne mare?i ni za kakve kodekse ponašanja, eti?nosti, a najmanje suosje?ajnosti.
Poput proizvoða?a svakog proizvoda koji se pojavi na tržištu, njihova sudbina je u rukama njihovih potroša?a. A, što je još važnije, i milijarde nedužnih života. Needuciranost ili neobaviještenost više nikome ne mogu biti opravdanje za pasivnost.
Svatko od nas može dati svoj doprinos kako bi se spasile muke i poštedjeli životi onih kojima krzno roðenjem pripada.
Otvoreni bojkot kupnje krznenih proizvoda samo je jedan od na?ina. Jer ako se danas ne usprotivimo onima koji na tuðim leševima nastoje izgraditi svoje carstvo, nismo ništa bolji od njih. Naša ?e srca i dalje ostati hladna, a kad na prolje?e opet skinemo krzno, shvatit ?emo da smo i mi ispod njega krvavi i da se ipak nismo toliko ugrijali koliko smo se možda nadali.
Poznati u akciji diljem svijeta:
Pamela Anderson Lee
Tyra Banks
B-52's
Brigitte Bardot
Kim Bassinger
Linda Blair
Linda Evangelista
Paul i Linda McCartney
Stella McCartney
Kathie Najimy
Todd Oldham (modni kreator)
Joaquin Phoenix
Princeza Stephanie od Monaca
Sandra
Sasha
Alicia Silverstone
Britney Spears
Dominique Swain
Carnie Wilson
Web stranice u svijetu:
http://www.furisdead.com
http://www.greenpeace.org
http://www.infurmation.com
http://www.bontvoordieren.nl/english
Text uzet sa sajta http://www.prijatelji-zivotinja.hr
S HLADNOG SJEVERA okupanog aurorom borealis; iz kišnih šuma Amazonije; s vru?eg tla crne Afrike; iz kiselim kišama ispranih šuma industrijske Europe; iz okrutne i prostrane Azije; iz mondene daleke Australije. Preko modnih pista New Yorka, Pariza, Londona, Milana, Muenchena, Sydneyja; do lokalnih prodavaonica; i kona?no u naše domove i na zimom nagrizla tijela. Tako mekana, podatna, lijepa i basnoslovno skupa - KRZNA.
PREMA OXFORD Advanced Learner's Dictionary of Current English, krzno je: 1) meka gusta dlaka koja pokriva odreðene vrste životinja kao što su primjerice ma?ke i ze?evi i 2) životinjska koža prekrivena krznom, osobito kada se upotrebljava kao komad odje?e, dok je prema Enciklopediji Leksikografskog zavoda krzno oplemenjena i štavljena koža zajedno s dlakom životinja krznaša.
Više-manje, ove definicije su nam svima dobro poznate. No jesmo li isto tako upoznati i s podrijetlom tog nadasve cijenjenog, skupocjenog, i tradicionalno otmjenog odjevnog predmeta? Je li on doista, uz bliceve fotoaparata i buran pljesak odobravanja zaluðene publike nekom od modnih kreatora, jednostavno "usko?io" u naše ormare, gdje ?eka svoju zlatnu priliku kako bi "bio pokazan" i donio zadivljene poglede, uzdahe zavisti i društveni status svome vlasniku? Ili iza tog ?itavog krznatog scenarija postoji jedna druga, mra?nija pri?a, istina koju rijetko tko zna, a još manje ju želi ?uti?
U RANIM JUTARNJIM SATIMA ledenog Newfoundlanda (krivo)lovci se prikradaju usnulim bebama Grenlandskih tuljana, zamotanih u predivno bijelo krzno, mekano poput najfinijeg prekriva?a. A onda, uz nemo? odraslih tuljana da zaštite svoje mlade, lovci podižu harpune i šiljcima ih okrutno umla?uju. Malene leševe ostavljaju trunuti na santama leda, a krzno koje je s njih odrano, naj?eš?e završava kao krzneni ukras ili krznom podšivene rukavice, i to uglavnom na Zapadnoeuropskom tržištu. Ironija je, da ovaj kaputi? u kojem su se rodili, tuljan?i?i zadržavaju prvih 9-15 dana nakon ?ega ga odbacuju i zamijenjuju srebrnasto-sivim krznom - koje lovcima financijski nije zanimljivo, pa samim time život Grenlandskih tuljana nakon prva dva tjedna više nije u opasnosti (barem što se krzna ti?e).
Sli?ne pri?e ponavljaju se diljem ?itavog našeg lijepog planeta gdje se milijarde životinja vreba i hvata na raznorazne na?ine. Tako, primjerice, životinje uhva?ene u nazubljene ?eli?ne klopke (koje su zbog svoje ozloglašenosti i okrutnosti zakonom zabranjene ve? u više od 70 država) podnose strahovitu bol od ?eli?nih šipki koje probadaju njihove noge, tijela ili šape. Uhva?ene životinje pate u zamkama satima ili ?ak danima, prije nego im lovci na krzno razderu prsa ili slome vratove.
Te iste zamke takoðer osaka?uju i ubijaju tisu?e pasa, ma?ki i ostalih životinja "uhva?enih grješkom ili slu?ajno". U nastojanju da se oslobode iz ?eli?nih zagrljaja smrti, ponekad si uhva?ene životinje same odgrizu vlastito stopalo kako bi pobjegle i spasile se. Na taj na?in samo u Americi strada približno 3.5 milijuna krznaša!
KOJE SU ŽIVOTINJE "popularne" u industriji krzna, pa je stoga za njima raspisana trajna tjeralica? Gotovo isklju?ivo ovdje je rije? o sisavcima: raznim grabežljivcima iz roda ma?aka kao što su leopard, tigar i njima sli?ne; pasa (obi?na, plava, srebrna i bijela lisica, ?agalj i druge); kuna (zerdav, kuna zlatica, vidra, da nabrojimo samo neke); glodavaca (dabar, bizamski štakor, vjeverica, ?in?ila i nutrija); papkara (karakul-ovca, tibetanska koza); medvjeda; mravojeda; tobol?ara; tuljana; dok se izuzetno u tu svrhu preraðuju i kože nekih ptica zajedno s perjem poput gnjurca, guske, labuda.
TRŽIŠTE KRZNA je toliko nezasitno i neumoljivo, da se u današnje vrijeme sve više osnivaju farme za uzgoj životinja sa skupocjenim krznom. U uzgoju na farmama najviše prednja?e srebrna i plava lisica, nerc, bizam, dabar i skunk, a takve farme najrazvijenije su u Kanadi i SAD-u. Danak takvom uzgoju godišnje plati glavom novih 2.7 milijuna životinja.
Životinje koje se uzgajaju na farmama krzna provedu cijeli život sku?ene u malim, prljavim kavezima, konstantno životare?i izmeðu stresa i dosade. Kako se krzno ne bi oštetilo, neki farmeri ubijaju ve?e životinje (poput lisica) strujnim udarom tako da ih elektrokutiraju kroz usta i anus ili vaginu, pri ?emu im doslovce sprže unutarnje organe, a životinje podvrgnute ubijanju strujom osje?aju intenzivnu bol sr?anog udara još dok su pri punoj svijesti. Kako se za vrijeme uzgoja životinje izmeðu sebe ne bi izgrizle ili same ozlijedile, uzgajiva?i ?in?ilama i drugim krznašima režu zube.
PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) je uhvatila jednog proizvoða?a krzna u Marylandu koji je ubijao lasice tako da im je ubrizgavao injekcije insekticida u srce. Ova okrutna metoda ubijanja uzrokuje da se životinje gr?e u nepodnošljivoj boli ?ak desetak minuta prije nego što uginu.
Još jedna od metoda ubijanja uklju?uje trovanje plinom i gušenje. U nekim se slu?ajevima i do 20-tak malih životinja ugura u kutiju u koju se putem cijevi za polijevanje puste nepro?iš?eni ispušni plinovi iz farmerovog kamiona. Kako ispušni plinovi iz motora nisu uvijek 100% smrtonosni, znade se dogoditi da se životinje "probude" iz ošamu?enosti pa im se živima odere koža.
Ostale metode uklju?uju ubijanje životinja u komorama za dekompresiju, komprimiranim zrakom gdje im rasprsnu unutarnje organe ili pak jednostavno - zavrtanje vratom ili lomljenje kralježnice.
Sve životinje tretirane na ove krajnje nehumane na?ine obolijevaju od raznih upala koje im se ne lije?e, a prehranjuju ih jadno i nedostatno, u nekim ih slu?ajevima prisiljavaju?i ?ak i na kanibalizam, tako da mesojedima bacaju natrag u kaveze leševe njihove iste vrste, nakon što s njih oderu krzno.
?INI LI NAM SE bunda kojoj se toliko radujemo s dolaskom hladnijih zimskih dana i dalje nježnom, nevinom i privla?nom? Ili se to iz nje po?inje širiti jedan novi miris - miris patnje, neizrecive boli i smrti? Miris koji se ni?ime ne da otkloniti... Statistike koje ?emo sada navesti, bacaju daljnje svjetlo u razotkrivanju istine o proizvodnji krznene odje?e.
Da bi se proizveo kaput od lisice, potrebno je, naime, ubiti 10-24 životinja. Ostale brojke, navedene u tablici, nisu ništa manje šokantne. Naprotiv.
KOLIKO JE POTREBNO ŽIVOTINJA DA SE UBIJE ZA JEDAN KAPUT:
Lisice 10 - 24
Dabra 16 - 20
Rakuna 20 - 30
Nutrije 26 - 34
Oposuma 30 - 40
Kune zlatice 40 - 60
Samura 60 - 80
Muskatnog miša 60 - 120
Vjeverice 100 - 400
?in?ile 130 - 200
Hermelina 180 - 240
U MALNE TOTALNOJ POMR?INI razuma zaslijepljenog profitom i lovom iz sporta, odnosno zabave, polako se budi svijest na globalnoj razini. U skladu s time, karika u proizvodnom lancu "živa - životinja - ulovljena / mu?ena - životinja - mrtva - životinja - reklamirano / prodavano - krzno - ja", zadužena za promociju najnovijih modnih trendova odigrava sve zna?ajniju ulogu: PRAVO KRZNO VIŠE NIJE MODERNO, IN SU UMJETNE BUNDE!
Velik broj vode?ih imena modne industrije okre?e se umjetnom krznu kao modnom hitu za svoje nove kreacije, potaknuto bude?om se sviješ?u svojih potroša?a koji bi radije hodali goli ulicama nego nosili krzno. A neki od njih to doslovce i ?ine, nastoje?i skrenuti pozornost na užasne zlo?ine onima kojima je glas razuma i dalje previše tih a savjest uspavana dubokim zimskim snom.
Pozitivno je slijede?e: Svijet se po?eo buditi iz krznene obmane, i sagledavati ?itavu situaciju jasnijim o?ima. Ljudi polako shva?aju da za krzno POSTOJI ALTERNATIVA te da živimo u svijetu koji više ne tolerira isklju?ivost. Krzno je jedino privla?no onima koji lakom zaradom nastoje do?i do prljavog, krvavog novca, pri tom ne mare?i ni za kakve kodekse ponašanja, eti?nosti, a najmanje suosje?ajnosti.
Poput proizvoða?a svakog proizvoda koji se pojavi na tržištu, njihova sudbina je u rukama njihovih potroša?a. A, što je još važnije, i milijarde nedužnih života. Needuciranost ili neobaviještenost više nikome ne mogu biti opravdanje za pasivnost.
Svatko od nas može dati svoj doprinos kako bi se spasile muke i poštedjeli životi onih kojima krzno roðenjem pripada.
Otvoreni bojkot kupnje krznenih proizvoda samo je jedan od na?ina. Jer ako se danas ne usprotivimo onima koji na tuðim leševima nastoje izgraditi svoje carstvo, nismo ništa bolji od njih. Naša ?e srca i dalje ostati hladna, a kad na prolje?e opet skinemo krzno, shvatit ?emo da smo i mi ispod njega krvavi i da se ipak nismo toliko ugrijali koliko smo se možda nadali.
Poznati u akciji diljem svijeta:
Pamela Anderson Lee
Tyra Banks
B-52's
Brigitte Bardot
Kim Bassinger
Linda Blair
Linda Evangelista
Paul i Linda McCartney
Stella McCartney
Kathie Najimy
Todd Oldham (modni kreator)
Joaquin Phoenix
Princeza Stephanie od Monaca
Sandra
Sasha
Alicia Silverstone
Britney Spears
Dominique Swain
Carnie Wilson
Web stranice u svijetu:
http://www.furisdead.com
http://www.greenpeace.org
http://www.infurmation.com
http://www.bontvoordieren.nl/english
Text uzet sa sajta http://www.prijatelji-zivotinja.hr
što mi je prakti?no neverovatno...
Mis'im, šta je slede?e, peace on Earth & brotherhood of all humankind? 
