Bootstrap Framework 3.3.6

[Marble]

Ja se iskreno ispricavam sto su neki ljudi na osnovu mog posta ovu temu proizveli u nesto sasvim drugo.

Mene samo zanima kako je pravilnije reci: U POVODU ili POVODOM necega?

[Nbegi]

E, povodom ove pri?e, zanima me, zna li neko, kako je i kada došlo do srpskohrvatskog obrta u nazivima meseci u kalendaru? Naime, više puta sam ?uo u pri?i da su navodno sije?anj, velja?a, ... i studeni - ranije koriš?eni u Srbiji? Nazivi su staroslovenskog porekla i kada i kako se onda dogodilo da ih se danas koristi u Hrvatskoj? Voleo bih da ?ujem precizniju pri?u. naravno, ako je ovaj po?etni deo istinit?

[Nescafe]

Originally posted by Nbegi
... kako je i kada došlo do srpskohrvatskog obrta u nazivima meseci u kalendaru?

Evo, možeš se obavestiti na ova dva linka (naðena slu?ajnom pretragom):

http://www.srpsko-nasledje.co.yu/sr-l/1 ... le-02.html

http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiv ... 2517.shtml

[AngraMaina]

Ne znam ta?no, ali i mene zanima. Viðao sam u srpskim rukopisima "rujan", "brezok" i sl.

[Nbegi]

Originally posted by Nescafe

Originally posted by Nbegi
... kako je i kada došlo do srpskohrvatskog obrta u nazivima meseci u kalendaru?

Evo, možeš se obavestiti na ova dva linka (naðena slu?ajnom pretragom):

http://www.srpsko-nasledje.co.yu/sr-l/1 ... le-02.html

http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiv ... 2517.shtml

Hvala, Nes, tekstovi objašnjavaju generalnu ideju, ali ne odgovaraju konkretno kada, kako, ko je to promenio/uveo. Ostaje pitanje, ako zna neko

[Nescafe]

Originally posted by Nbegi
...ne odgovaraju konkretno kada, kako, ko je to promenio/uveo.

Iz "Glasa javnosti":

Kako je do ovoga došlo? Raðanje renesanse u Italiji doprinelo je da u italijanskoj književnosti, tada dominantni latinski jezik bude potisnut narodnim italijanskim jezikom. Uticaj renesanse proširio se i na južnoslovensko primorje, što je podstaklo i na tom podru?ju ja?i prodor narodnog jezika u književnost. Latinski nazivi za mesece ustupili su mesto narodnim ( sje?anj, velja?a, ožujak, travanj...) i kao takvi su ostali do današnjih dana. Geografska udaljenost pravoslavnih Slovena uticala je da oni ostanu van domašaja tih tokova renesanse.

Mislim da je iz ovoga sasvim jasno kako se to desilo - a kao što i sam znaš, nikakav pojedinac ne može propisati jezi?ku normu, tj. doneti dekret tipa "odsad se govori tako i tako". Re? je o procesu koji je sigurno trajao duže vreme i u?vrš?ivao se kroz književnu upotrebu narodnih naziva za mesece.

Naravno, jasno je da smo MI latinske nazive meseca još pre renesanse primili s julijanskim kalendarom (koji SPC i danas koristi).

[AngraMaina]

Julijanski kalendar Srbi su dobili preko Vizantije. Vizantijske osobenosti bile su i ra?unanje godina po indiktionima (krug od petnaest godina), krugu sunca, krugu meseca i ostalim simpati?nim podelama. Era je po?injala stvaranjem sveta, po carigradskom i aleksandrijskom ra?unu 5500 odnosno 5508 godina pre Hrista, a nova godina padala je prvog septembra. Tu spadaju i rimska imena meseci, ali u njihovom greciziranom obliku (ijanuarij, fevruarij ili flevarij i tako dalje). To je bila zvani?na forma datuma, uvek u skra?enom obliku s titlama: "mca dek v .ai. dn leta .shgi. ind .ig." (=21. decembar 1105.)

Narodna imena meseci postojala su sve vreme paralelno s tim, reklo bi se da su zadržana iz ranijeg perioda. Toliko znam sigurno, a kako je išlo dalje, nemam pojma. Što su se izgubila iz upotrebe, duguje ?injenici da je ukupna srpska književnost za dug period bila sakralna, prema vizantijskim pravilima i obrascima u koje spada i kalendar. Neke hronike su do duboko u XVIII vek pisane s godinama po vizantijskom, persijskom, arapskom i neznamjoškom ra?unu. Svetovna imena meseci bi se provukla tu i tamo ako pisar ne bi bio dovoljno u?en.

Eto, if it was of any help...

[XanaX]

Slavenski nazivi za mjesece u godini postojali su odavna, postojali su razliciti nazivi, donekle slicni kod juznih Slavena. Latinske oblike juzni Slaveni primili su s zapada odnosno istoka i ti su oblici, kako se narodni jezik (osobito u pisanom obliku) potiskivao, prosirili i medju Srbima i Hrvatima i Bosancima.
Ipak, postojale su tradicije koje su ih odrzavale: glagoljasi u Hrvatskoj, franjevci za Turaka u Bosni, crkveni jezik u srpskom pravoslavlju...
No, s odlaskom Srednjeg vijeka, ti su narodni izrazi ostali tek dio narodne predaje, a ozivio ih je Vuj Karadzic i ilirski pokret.
Vjerojatno je purizam u hrvatskih jezikoslovaca utjecao da se ti nazivi ustale, dok su Srbi zadrzali latinske oblike... dunno...

Btw. vidio sam i simpatican post u stilu "forma nije bitna & ajde da se volimo". Jako lijepo to zvuci, samo, ako nema standarda, jezik se rastace na dijalekte i za npr. 100 godina, ne samo da se Hrvati i Srbi ne bi razumijeli, vec ni Hrvati medjusobom ne bi mogli medjusobno razgovarati...

[SUNNY B]

Originally posted by Marble
Ja se iskreno ispricavam sto su neki ljudi na osnovu mog posta ovu temu proizveli u nesto sasvim drugo.

Mene samo zanima kako je pravilnije reci: U POVODU ili POVODOM necega?

povodom...

[Orlando the Lady]

Originally posted by Marble
Hello!!!!

...POVODOM slicnih stvari valja citirati Kanta, "O lepom i uzivsenom"...Ima par genijalnih delova o cepidlacenju...
JJJJJJjjjjjjjjA!

[Stormbringer]

Originally posted by bojandjo

Originally posted by AngraMaina
E ko mu je ta baba-Višnja, da mi je znati... uvek sam se pitao... baška što je dobila ulicu, nego se još i povla?i po pravopisima od ko zna kad...

jao.... pa da nije baba višnja mama miloša obrenovi?a .... nešto mi se javlja:gatara:
sorry na u

Jeste

[Gost]

Ne brišite ovu poruku zbog toga sto izgleda ?udno. Verovali ili ne, možete je pro?itati.
Nsiam vrevoao da zpavrao mgou rzmaueti ono sto ?taim. Zaavljhuuj?i nobnie?oj m?oi ljdksuog mgzoa, pemra irtažsiavnjima nu?ainka sa Kmbreidža, njie vžano kjoim su roedsldoem npiasnaa slvoa u r?ei, jdieno je btino da se pvro i psldeonje sovlo nlaaze na sovm msteu. Otasla solva mgou btii u ptponuom nerdeu i bez ozibra na ovu oloknost, tkest mžeote ?tiati bez pobrelma. Ovo je zobg tgoa što ljduksi mzoak ne ?tia savko slvoo pnaooosb, vec r?ei psmraota kao cleniu. Oavj preome?aj je sljiavo nzavan tipoglikemija.
Za?uðujuce, zar ne? A uevk ste msilili da je pavrpois vžaan.

[unic0rn]

Moram da pitam, vrlo chesto vidjamo da se pricha o nekim bistama po forumu, ono, Shta biste, Koga biste ... To je malo pogreshno, ne?

[AngraMaina]

Potencijal u srpskom:

1. radio, -la, -lo bih
2. radio, -la, -lo bi
3. radio, -la, -lo bi

1. radili, -le, -la bismo
2. radili, -le, -la biste
3. radili, -le, -la bi

(Gradi se složeno od aorista gl. biti u li?nom obliku i gl. prideva prošlog.)

[AngraMaina]

I ne piše se odpozdravi nego otpozdravi (u nekom potforumu).

[Nescafe]

Originally posted by unic0rn
Moram da pitam, vrlo chesto vidjamo da se pricha o nekim bistama po forumu, ono, Shta biste, Koga biste ... To je malo pogreshno, ne?

Ajoj, školstvo nam je neopozivo otišlo u kurac...



Evo ti tri "pesmice" u srpskom jeziku, lako se u?e napamet:

1. Sam Si Je Smo Ste Su,

2. ?u ?eš ?e ?emo ?ete ?e,

3. Bih Bi Bi Bismo Biste Bi

[AngraMaina]

Originally posted by Nescafe
Ajoj, školstvo nam je neopozivo otišlo u kurac...

Izražavam najoštrije neslaganje s ovom konstatacijom, s obzirom da postoji opšti konsenzus da je školstvo u Srbiji otišlo u pizdu materinu.

Kud ne napisah "s' obzirom"...

[kal zakath]

Ovo pitanje ce se Srbima verovatno ciniti glupo no meni ipak nije jasno.
Naime radi se o slovima Lj, Nj i Dz(h). Nije mi jasna svrha tih slova. Zar se kombinacijom slova "L+J" , "N+J" i "D+Z(h)" ne dobijaju isti efekti? Ako su efekti isti, zbog cega ta slova?

[Nescafe]

Originally posted by kal zakath
Ovo pitanje ce se Srbima verovatno ciniti glupo no meni ipak nije jasno.
Naime radi se o slovima Lj, Nj i Dz(h). Nije mi jasna svrha tih slova. Zar se kombinacijom slova "L+J" , "N+J" i "D+Z(h)" ne dobijaju isti efekti? Ako su efekti isti, zbog cega ta slova?

Pretpostavljam da se misli na ?irili?na slova, budu?i da su latini?na ionako sa?injena od dva znaka.

Prvi razlog je istorijski, Vukov - želeo je da što više pojednostavi azbuku, to jest da svakom glasu koji se javlja u re?ima odgovara ta?no jedno slovo. Stoga je "slepio" ?irili?no l, n sa tzv. "jer" (u ruskom "meki znak"), a sem toga preuzeo latini?no j, i smislio znakove za ð i dž. Ðura Dani?i? je pokušavao da sprovede sli?nu reformu latinice, ali je od njegova ?etiri novosmišljena latini?na slova (d sa crticom umesto dj, l s repi?em odozdo umesto lj, n s crticom odozgo umesto nj i g s crticom odozgo umesto dž) u praksi ostalo samo ð. Stari Rje?nik JAZU (nisam siguran kad je po?eo da se izdaje) pisan je Dani?i?evom latinicom.

Drugi razlog je naknadno jasan - naime, postoje (doduše malobrojne) re?i ?iji je izgovor prema latini?nom pismu dvosmislen, a prema ?irili?nom sasvim jasan, na primer "injekcija", "Tanjug", "nadživeti".

[AngraMaina]

Originally posted by kal zakath
Ovo pitanje ce se Srbima verovatno ciniti glupo no meni ipak nije jasno.
Naime radi se o slovima Lj, Nj i Dz(h). Nije mi jasna svrha tih slova. Zar se kombinacijom slova "L+J" , "N+J" i "D+Z(h)" ne dobijaju isti efekti? Ako su efekti isti, zbog cega ta slova?

Misliš na latinicu, je l'?

Uzeti su lj i nj kao digrami za odvojene foneme (tj. slovo nj nije isto što i slova n+j, ako me shvataš).

Srpska (bolje re?eno hrvatska) latinica tu se povodila za ?eškim i maðarskim pismom. Iz ?eškog su preuzete kva?ice nad slovima, dijakriti?ki znaci š, ?, ž itd., a prema maðarskom ny, ly, dzs imamo digrame lj, nj, dž.

Znam da su jedno vreme u XIX veku ?ak hteli da uvedu poseban znak, j s akcentom odozgo kad se piše u lj i nj, da bi se razlikovalo npr. konj i kon-jugacija, ali to nije prihva?eno jer bi se onda ozbiljno odstupilo od fonetskog principa.

Mada je istina da taj fonetski princip samo lepo zvu?i, ali da u praksi i ?irilici i latinici fale mnogi znaci, npr. za dz (u stranim re?ima, npr. Ševernadze), meko š u šjor ili šjekira, zatim poluglas koji se ?uje iza imena slova (kad kažeš "b", iza toga se ?uje jedan mukli vokal koji ne beležimo), diftonški znak za jat (lijep, sje?anje), pa onda nema razlikovanja vokalnog r, alveolarnog i velarnog n (noga/banka), vokalnog m u uzviku m?, vokalnog n u engleskim re?ima "prodakšn", i još mnogo toga.

[kal zakath]

Da mislio sam na latinicu.

Da vidim jesam li shvatio. Slovo "lj" fonetski zvuci drukcije nego kombinacija slova "l" i "j"? Da li to znaci da recimo rec Ljubljana, zvuci drukcije ako je pisana slovenacki kao L-J-U-B-L-J-A-N-A (9 slova), od srpskog nacina Lj-U-B-Lj-A-N-A (7 slova)?

Pitam zbog toga jer Slovencima obe reci fonetski zvuce sasvim jednako. No to zaistinu ne mora da znaci bas nista jer nama i "c" sa cjelom i onaj sa polu kvacice zvuce isto. To i nije neko cudo, ako se uzme u obzir, da su u moje doba Slovenci ucili srpsko-hrvatski tacno jednu godinu (u petom razredu osnovne skole).

[unic0rn]

Hej, hvala na odgovorima.

Jos jedno pitanje, podforum ili potforum?

[AngraMaina]

Originally posted by kal zakath
Da mislio sam na latinicu.

Da vidim jesam li shvatio. Slovo "lj" fonetski zvuci drukcije nego kombinacija slova "l" i "j"? Da li to znaci da recimo rec Ljubljana, zvuci drukcije ako je pisana slovenacki kao L-J-U-B-L-J-A-N-A (9 slova), od srpskog nacina Lj-U-B-Lj-A-N-A (7 slova)?

Baš tako. Na srpskom zvu?i onako kako bi Italijani pro?itali Gliubgliana (Španci i Maðari sve više gube sliveno ll odn. ly i izgovaraju to kao j).

Pitam zbog toga jer Slovencima obe reci fonetski zvuce sasvim jednako. No to zaistinu ne mora da znaci bas nista jer nama i "c" sa cjelom i onaj sa polu kvacice zvuce isto. To i nije neko cudo, ako se uzme u obzir, da su u moje doba Slovenci ucili srpsko-hrvatski tacno jednu godinu (u petom razredu osnovne skole).

Eto, a ja sam imao po jedan ?as slovena?kog i jedan makedonskog, ne se?am se više u kom razredu. Jezike narodnosti smo presko?ili jer je juga ve? po?ela malko da se raspada.

Doduše, još se se?am pesmica, "Sol?ence zahaja", "Az a szep", "Biljana platno beleše", "Ne zna Tone ?a Tonina ima ni ne naj" i tako to

[AngraMaina]

Originally posted by unic0rn
Hej, hvala na odgovorima.

Jos jedno pitanje, podforum ili potforum?

Pisalo bi se potforum, mada ima i doma?ih re?i kao pododeljak, podzaglavlje, pridelnica, supripadno, glavizna itd. pa možeš odabrati neku.

[reveal]

PITANJEEE!

bas je bitno jer je u pitanju opklada.....

e ovako: Sta je pravilno:

" SvO vreme?" ili "SvE vreme?"

H E L P!

[AngraMaina]

sve vreme

[Nescafe]

" SvO vreme?" ili "SvE vreme?"

Oblik "svo" ne postoji u srpskom - srednji rod je u svim slu?ajevima samo "sve". Dakle, nepravilno je i "Posekli smo svo to rastinje", "Svo tvoje jadikovanje je uzalud" i tome sli?no.

Treba re?i da "e" ostaje i u padežnim oblicima - svEg vremena, svEm vremenu. ("svog" i "svom" su oblici od "svoj(e)").

[reveal]

Damn it! izgubila sam opkladu!!!!

[unic0rn]

E, jedno delimicno povezano pitanje

Dvojezicnost oznacava recimo kada na dokumentu ima na srpskom i engleskom jeziku napisano.

A kada je napisano na cirilici i latinici a na srpskom jeziku, kako se to zove?

Da pojasnim jos malo za svaki slucaj, osobina srpskog jezika da se moze pisati s dva pisma, zove se ______ ?

[reveal]

dvo .....

ili BIjezicnost....