Bootstrap Framework 3.3.6

[XanaX]

Originally posted by AngraMaina

Znam i da je sada pravilno malo de, da, fon, van i sl. ispred slozenih prezimena. Znaci da Vincijev kod, i kad stoji bez licnog imena. Mislim da tu spadaju i ben i ibn. Znaci Jehuda ben Hur, Abdulah ibn Sina.

Dakle, da se složim s prethodnim postom, "Da Vincijev kod" - sigurno...

Ali, s moje navodno talijanske strane, imam rodbine u zap. Sloveniji (zapravo, oni govore neki miješani talijanski i njemački - ja brijem da su zapravo retoromanskog podrijetla) i imali su njemački pisano prezime "von T.", no slavenizirano je tako da se ono "v/f" piše velikim slovom "Fon T."

A nedavno sam u NYT-u, ako sam dobro zapamtio, vidio "Kim Il" pisano kao "Kim il"...

[m..]

Originally posted by BellyButton

Predlozi se uvek pishu odvojeno od reci uz koju stoje... Jedini izuzetak su slozenice koje su nastale srastanjem predloga sa nekom drugom rechi, kao u primerima: "izokola" ili "prekosutra"...

E, dodjoh ovde jer me tu neke stvari zbunjuju. Koliko se secam, i ako se dobro secam, doslo je do nekih izmena u pravopisu negde dok sam isla u srednju skolu (ili je trebalo da dodje pa nije), i secam se da nam je profesor to pominjao, ali se nismo na tome zadrzavali jer smo iskljucivo ucili knjizevnost.

U svakom slucaju, sad vise ne znam da li se 'itekako', 'kaobajagi', 'ujutro' i slicno pisu zajedno ili odvojeno, i ako isto pravilo ne obuhvata sve primere, volela bih da mi neko razjasni. Nekako, kao da se secam da je odjednom trebalo da bude pravilno 'u jutro', cini mi se da nam je to neko govorio, medjutim to mi nema smisla. To svakako pisem zajedno dok me neko ne ubedi da treba da odvajam.

I druga stvar. Ovih dana na svakom koraku srecem 'decIji' umesto 'decji' kako su nas ucili. Jel to sad dublet ili je svet generalno nepismen?

[Delete]

Originally posted by m..
Ovih dana na svakom koraku srecem 'decIji' umesto 'decji' kako su nas ucili. Jel to sad dublet ili je svet generalno nepismen?

Normativno su priznata oba oblika.
Evo sta Pravopis kaze:
"Kod prideva zečji i zečiji normativno su priznata oba oblika. Upotrebnu vrednost možemo dati nastavku -iji kad mu prethodi grupa suglasnika (ovčiji, guščiji, vrapčiji), a u drugim slučajevima varijanti -ji: božji, d(j)ečji, vučji, vražji, mačji, kozji; pasji je samo tako."

[Delete]

Ostala sam duzna jednoj forumasici objasnjenje i sken za nedoumicu oko reci boMbona, pa reko` da joj to pojasnim sada.

Vujaklija:



Klajn:

[Nbegi]

Kako li je Klajn od francuskog bonbon došao do bombon, pitam se, pitam

[Delete]

Originally posted by Nbegi
Kako li je Klajn od francuskog bonbon došao do bombon, pitam se, pitam

Cini mi se, na isti nacin kao sto je dosao i do "staMbeni", prehraMbeni"

[size=-4]molim da svi koji ovi temu uzimaju za ozbiljno, zanemare ovaj post...veceras sam neozbiljna[/size]

[Nescafe]

Originally posted by Delete

Originally posted by Nbegi
Kako li je Klajn od francuskog bonbon došao do bombon, pitam se, pitam

Cini mi se, na isti nacin kao sto je dosao i do "staMbeni", prehraMbeni"

[size=-4]molim da svi koji ovi temu uzimaju za ozbiljno, zanemare ovaj post...veceras sam neozbiljna[/size]

To što si neozbiljna ne znači da nisi u pravu. Posebna vrsta jednačenja po mestu izgovara pretvara nazalno "n" ispred usnenog "b" u nazalno-usneno "m" - stambeni, prehrambeni, zelembać. (Promena pak izostaje na sastavu složenice: "jedanput".)

Dakle, tehnički je to u redu, ali je pitanje da li treba da se primenjuje na reč stranog porekla. Reč "bo*bon(a)" je već toliko odomaćena da je praktično izgubila status tuđice, te je savremeni pravopis rešio da je podvede pod pravilo i ispravnim proglasi oblik "bombon(a)".

S druge strane, reč "Istanbul" i dalje se oseća kao strana (takva će verovatno uvek i ostati kao ime stranog grada), te tu dotičnog jednačenja nema.

Drugo pitanje: treba li revidirati pravopis? Pa, nekad je bilo ispravno "istoriski", sad je "istorijski"; masa dilema tipa "spojeno ili odvojeno?" razlikuje se danas u odnosu na pravopis iz 1960. Prema tome, ako je izmena u interesu povećanja funkcionalnosti, treba je podržati.

[Nbegi]

Podržavam, i idem sisati jedan bombon

[m..]

Hoce neko da me uputi o odvojenom pisanju predloga?

[Nescafe]

Mislim da to niko ne može.

Eventualno poneko može da te uputi U odvojenO pisanje predloga.

[Delete]

Originally posted by m..
E, dodjoh ovde jer me tu neke stvari zbunjuju. Koliko se secam, i ako se dobro secam, doslo je do nekih izmena u pravopisu negde dok sam isla u srednju skolu (ili je trebalo da dodje pa nije), i secam se da nam je profesor to pominjao, ali se nismo na tome zadrzavali jer smo iskljucivo ucili knjizevnost.

U svakom slucaju, sad vise ne znam da li se 'itekako', 'kaobajagi', 'ujutro' i slicno pisu zajedno ili odvojeno, i ako isto pravilo ne obuhvata sve primere, volela bih da mi neko razjasni. Nekako, kao da se secam da je odjednom trebalo da bude pravilno 'u jutro', cini mi se da nam je to neko govorio, medjutim to mi nema smisla. To svakako pisem zajedno dok me neko ne ubedi da treba da odvajam.

I te kako , i te koliko

kao bajagi

ujutro i ujutru

Ovo su odgovori na pitanja koje si postavila. Ima pravila, ali nije strogo prenosivo i primenjivo od primera do primera. Kod nekih primera su razlozi tzv. istorijske prirode i ne mogu se objasniti samo primenom norme.

Npr:
poneki, poneko, ali svako je dobio po neku nagradu..

[iWanna]

sta je pravilno

ovo moram da gledam
ili
ovo mora da gledam?

[smaug]

prvo

Osim ako nisi iz istocne Srbije. U tom slucaju je ovo drugo uz propratni akcenat.

[Myto]

Ovo je odlicna tema. Steta sto je nije vise forumasa (i ja medju njima) redovno pratilo.

[Hans]

@ m..

Ukoliko si u nedoumici , uvek mozhesh konsultovati neki pravopis. Ali recimo:

1) kaze se : od kada, za sada, do tada i to se pise odvojeno, ali kada se zeli spojiti predlog sa prilogom u cilju dobijanja takodje priloga pisace se spojeno i nesto izmenjeno: zasad, dotad, otkad.
2) ujutru, uveche , ali u zoru, u stvari.
3) Kupio je sve u pola cene. Ne, vec: Kupio je sve upola cene.

Sve dalje zavisi od toga sta zelis reci. A to moras pitati.

[Burak]

Originally posted by Nbegi
U hrvatskom jeziku se re?i koje su preuzete izvorno iz stranih jezika mogu menjati po pade�ima. U New Yorku, sa Patrickom, kod Jamesa itd.

Li?no mi je rogobatno da koristim U New York-u, sa Patrick-om, kod James-a.

Uglavnom koristim fonetsku transkipciju (Njujork ili Nju Jork) ali kod izvorne, koristio bih gore navedeni hrvatski na?in. U duhu je jezika.

Pa onda bi se i rijeci iz kineskog ili japanskog jezika trebale pisati izvorno a nasa braca to ne rade. Tako da mi je to njihovo nelogicno i rogobatno.

[Hans]

Originally posted by burak-BL

Originally posted by Nbegi
U hrvatskom jeziku se re?i koje su preuzete izvorno iz stranih jezika mogu menjati po pade�ima. U New Yorku, sa Patrickom, kod Jamesa itd.

Li?no mi je rogobatno da koristim U New York-u, sa Patrick-om, kod James-a.

Uglavnom koristim fonetsku transkipciju (Njujork ili Nju Jork) ali kod izvorne, koristio bih gore navedeni hrvatski na?in. U duhu je jezika.

Pa onda bi se i rijeci iz kineskog ili japanskog jezika trebale pisati izvorno a nasa braca to ne rade. Tako da mi je to njihovo nelogicno i rogobatno.

Kod imena koja su arapskog, grchkog ili nekog drugog jezika koji se ne pishe latinicom, mislim da se transkribuje onako kako se izgovara.

[bothways]

Transkribuje se po pravilima transkripcije za dati jezik, koja predstavljaju aproksimaciju izgovora. Jbg, nemamo sve glasove koji postoje u drugim jezicima.

[Nbegi]

Da li se desila neka promena u pravopisu sa "moćiće"?
Naime, na par mesta (agencijska vest) sretoh ovaj oblik napisan kao jedna reč i blago se zapanjih. Dobro se sećam crteža iz škole gde slova jure jedna druge "stići ću (te)", odnosno da su nam tim crtežom urezivali u glavu ovu situaciju kada se piše odvojeno. (na crtežu je ći jurilo ću, a valjda je ću odgovaralo "uteći ću ti" hahaha)

[XanaX]

Originally posted by Hans_87
su arapskog, grchkog ili nekog drugog jezika koji se ne pishe latinicom, mislim da se transkribuje onako kako se izgovara.

općenito za nelatinička pisma postoji engleska ili francuska transkripcija na latinicu koja je, više-manje uvriježena... ne susreće se s tim problemom samo hrvatski standard već i hrpa drugih jezika.

izuzetak je par jezika, npr. ruska ćirilica ide u hrvatski više-manje prema izgovoru.

kako riječi postaju uobičajenije, često se pišu po "Vuku" (yoga - joga)

deklinacije su problematične. (Oprah - Opre; Jimmy - Jimmyja itd...)

(staro)grčki uvriježeni nazivi , također... Sapfo je nedavno postala Sapfa, ali je Klio ostala Klio... itd...

Apsolutno "prevađanje" na fonetsko pisanje stranih naziva mi nije baš najbolje riješenje. Ali, navikneš se. Bilo na jedno ili drugo. Evo, sad na sajtu (siteu) pročitah "AJOVA" i trebalo mi je vremena da skužim da se radi o Iowi...

[Hans]

Da, znam za flektiranje, vrlo je tricky.

@ Nbegi> infinitiv na "ci" uvek ide odvojeno kada se gradi futur I.

[Nbegi]

Znam da ide odvojeno, u tome i jeste stvar, agencijska vest (a i oni koji su je preneli) su to pisali zajedno. Moguće da je lektor bio na pauzi na kafu

[Hans]

Moguce je da nemaju lektora uopshte. Izuzetno je zabrinjavajuce koliko polupismene dece svake godine izlazi iz shkola.

[4ndr01d]

Originally posted by XanaX
Uf...

Dakle, znam da postoje pravila transkripcije prema kojima se imena i nazivi iz stranih jezika pisu i izgovaraju (u slucaju srp. standarda)odnosno izgovaraju (u slucaju hrv. standarda).
No, htio sam upozoriti kako su ta pravila nedorecena i zastarjela i kako, narocito pri pisanju, dovode do konfuzije.
Pratim elektronicke medije pisane na srpskom standardu, pa vidim sto se sve tu ima procitati i s kakvim se "mukama" susrecu oni koji ih pisu kada trebaju upotrijebiti kakvu stranu rijec, ime, naziv...
Takodjer sam imao prilike citati tekstove gdje se, pri prvom spominjanju nekog stranog imena ili naziva, navodi i izvorna transkripcija.
No, na tom sam naisao vrlo rijetko. To je dobro rjesenje za pisanje cirilicom, ali ne znam zasto bi se primjenjivalo i na latinicno pisanje (osim radi neke simplifikacije i uniformnosti).
Ustvari, javio sam se postom nakon sto sam procitao prezime hrv. povjesnicara Goldsteina u tekstovima na srpskom, i na latinici, kao Goldstajn...
Sto se tice ovih stavljanja rijeci u usta od strane Nescafe/-a, spomenuo sam samo izvjesnu lijenost u koju sam se i sam uvjerio.
(Npr. kada su osobe koje inace znaju osnove pisanja i izgovaranja nekog stranog jezika, pokusale "netranskribirano" napisati neko francusko ili englesko prezime...)
Dakle, nisam rekao da su Rusi lijeni, a time i nesposobni kao sto je ovdje napisano, necivilizirani i glupi divljaci, kako se jos dodaje...
Rusi imaju samo jedno pismo, cirilicu, i odnose se spram ostalih pisama kao sto se npr. Nijemci odnose spram arapskom ili japanskom...
A vidim da se vise ni Vuka ne smije spomenuti da ne krene lavina politikanskog naguravanja... A pri tome, opet, ja govorim o Vuku neutralno, a prebacuje mi se da mi je "od Vuka muka".
Kako bi izgledao hrv. pravopisni standard da nije bilo Vuka (uzgred, kako bi, u tom slucaju, izgledao i srpski), moze se samo spekulirati.
I takodjer, suvremeni pravopis(i) hrv. i srp. standarda nastali su na temeljima suradnje Vuka Karadzica i hrv. iliraca u jednom, za te "dogovore" povoljnom kulturnom i politickom trenutku...
(I tako je Vuk postao rodozacetnik suvremenog hrv.-srp. pravopisanja, usprkos protivljenju SPC-a i odredjenih slojeva srp. inteligencije, kasnijim, protuvukovskim hrv. "korjenashtvom", pa i prvom "ispadu" iz zajednickog sistema - sluzbenom koristenju ekavice umjesto ijekavice u Srbiji itd.)

p.s. I kako se transkribira B'Lana Torres?

Mislim da je ovo elektronicke nepravilno cak i po hrv.standardu.

[4ndr01d]

Jedna stvar oko koje su se svi u mojoj srednjoj skoli bunili je to sto su svi pisali Pismeni zadatak iz srpskog jezika i knjizevnosti a jedna profesorka je insistirala da moramo pisati "Pisani zadatak iz srpskog jezika i knjizevnosti"( "To koliko je pismen" - kaze - "videcemo pri ocenjivanju.").

[deran]

Zvuči logično to što profesorica tvrdi...


Eh sad,što smo svi navikli na izraz "pismeni" je druga stvar...

[XanaX]

Originally posted by E. M. O.

Mislim da je ovo elektronicke nepravilno cak i po hrv.standardu.

Imaš pravo, pogriješio sam - elektronski mediji.

Prijedlog za "B'Lana Torres" ?

[Hans]

Originally posted by E. M. O.
Jedna stvar oko koje su se svi u mojoj srednjoj skoli bunili je to sto su svi pisali Pismeni zadatak iz srpskog jezika i knjizevnosti a jedna profesorka je insistirala da moramo pisati "Pisani zadatak iz srpskog jezika i knjizevnosti"( "To koliko je pismen" - kaze - "videcemo pri ocenjivanju.").

Apsolutno. No, bitno je da je Kosovo srce Srbije.

[Nescafe]

Originally posted by deran
Zvuči logično to što profesorica tvrdi...


Eh sad,što smo svi navikli na izraz "pismeni" je druga stvar...

Apsolutno. No, bitno je da je Kosovo srce Srbije.

Ta pseudozabrana rigidnih lektora i školskih nastavnika prevaziđena je pre otprilike više decenija, a zadržala se samo kod neobaveštenog nastavničkog kadra. "Pismeni zadatak" je "zadatak izražen pismenima" tj. "slovima", a pride nijednog advokata nisam video da mu smeta podnošenje "pismene predstavke, pismene žalbe, pismene tužbe" i sl.

Prema tome, batalite vi kojekakve nastavnike i slobodno i dalje radite pismene zadatke (a ako ste već na studijama, i pismene ispite).

[sofia]

Pcotjaritae ovo ako mzotee

Verovali ili ne mozete ovo procitati:
Ntecee vretoavi da zpavrao mzotee rzmaueti ono sto ctatie. Zaavljhuujci
nobniecoj mcoi ljdksuog mgzoa, pemra irtazsiavnjima nucainka sa
Kmbreidza, njie vzano kjoim su roedsldoem npiasnaa slvoa u rcei,
jdieno je btino da se pvro i psldeonje sovlo nlaaze na sovm msteu.
Otasla solva mgou btii u ptponuom nerdeu i bez ozibra na ovu
oloknost, tkest mzeote ctiati bez pobrelma. Ovo je zobg tgoa sto
ljduksi mzoak ne ctia savko slvoo pnaooosb, vec rcei psmraota kao
cleniu. Oavj preomecaj je sljiavo nzavan tipoglikemija.

Zacudujuce, zar ne?
A uevk ste msilili da je pavrpois vzaan.