- 16 Jan 2006, 01:34
#424371
Novi radikalni ateizam
Kad kažem ,,radikalni ateizam'' ne mislim na metode, raðene u SSSR-u, kada su komunisti palili crkve, džamije i zabranjivali religije, opisane kao opijum za narod ili kao što ih je nazivao Frojd - Kolektivna psihoza.
Mislim na slobodno iskazivanje i propovedanje ateizma u ustavnim i humanisti?kim okvirima. Na legitimnu borbu mišljenja, na jasno i glasno propovedanje odreðene koncepcije, što podrazumeva legalno pobeðivanje i rušenje suprotnih, ali sve u okviru fer borbe. Bez prelaska na teren privatnih uvreda. Ukoliko ne volimo neke stavove i želimo da ih pobedimo, ne zna?i da ne volimo li?nost, koja ih je izrekla.
Kako pripadnost ateistima, vernicima ili nekoj ideologiji, nije aprirori data roðenjem ve? biranjem na osnovu ponude, zadatak razli?itih strana je da napravi toliko dobru ponudu svog proizvoda (u ovom slu?aju mišljenja) i time pokupi što više pristalica za svoju ideju.
Dakle borba izmeðu zara?enih koncepcija je poptuno legitimna stvar.
I ne vidim razlog da, ako s jedne strane crkve organizuju seminare, propovedi (Hriš?ani po Mongoliji. Filipinima, Indonezij itd), osnivanje škola i izgradnju crkava, zašto i suprotna strana ne bi mogla da se organizuje i obrati se populaciji sa stavovima zašto je bolje živeti bez upliva religija u naš život.
Naveš?u neke od razloga zašto su religije negativne
1. RELIGIJA KAO PROTIVNIK NAUKE
- Glagol ,,verovati'' ne postoji u nauci. U ukviru nauke postoje konkretne ?injenice, na osnovu kojih o ne?emu gradimo stav. Za ono, u šta nismo sigurni i za neproverene informacije možemo upotrebiti glagol ,,pretpostaviti'', ili ,,nadati se'', dok je re? ,,verovati'' veoma opasna i vodi na krive koloseke. I ateista može ceniti Hrista, Alaha i Budu i poruke, koji oni nose, ali on nikad ne?e misliti da je zaista sve bilo tako, kao što piše u Bibliji, ve? ?e stvari shvatiti simboli?no, i prihvatiti najpozitivnije poruke, kao i iz drugih književnih dela. Glavni dokazi da je religija protivnik nauke je što se ljudima predo?ava da veruju u ?uda. (Za?e?e duhom, bez muškog semena ili nastanak žene od muškar?evog rebra). Ukoliko jednom nateramo ?oveka da poveruje bar u jedno neprovereno ?udo, može se desiti da s njegovom logikom i sumnji?avoš?u do?e kraj za sva vremena. Tokom ?itavog života mogao bi sve stvari da objašnjava ?udom jer ako verujemo da se desilo jednom, mogu?e je uvek.
1. RELIGIJA KAO PROTIVNIK INDIVIVUALIZMU
Potreba o pravljenju pretpostavki o životu posle smrti postoji, ali niko od živih ne može da zna šta se zapravo krije s one strane. Ako je to ve? tako preostaje nam samo da pretpostavljamo, ali ne i da tvrdimo jer bi tvrdnje bile besmislene. Predstavnici religija tvrde da nas iza smrti ?eka sudnji dan, strašni sud, raj, pakao, ?istilište, i tako ljudima name?u strah (preko kog se najviše vlada). Mi ne znamo da li je crkva ikad ikom spasila dušu od Pakla, jer i ne znamo da l postoji Pakao i šta se nalazi ,,s one strane'', ali zato znamo šta uspeva crkvama sa živima. Uspeva im da ih drže pod kontrolom, zasnovanom na strahu. Umesto da svaki ?ovek razmišlja svojom glavom, na osnovu svog iskustva i logike, crkvama je cilj da obezli?e, mentalno uniformišu ljude, da stvore mase mentalno istih kako bi nad njima ostvarile najve?u kontrolu. Njalakše je vladati stadom ljudi, koji razmišljaju isto, veruju u isto i koji gaje iste strahove. Individualnost se guši i stvara krdo božjih ov?ica.
3. MONOPOL RELIGIJE NAD MORALOM
Mnogi hriš?anski poglavari žele da imaju monopol nad moralom, kao da su oni izmislili etiku i kao da ništa pre njih nije postojalo.
?injenice govore druga?ije. Procenjuje se da je ?ovek je iz pe?ine izašao pre 65 000 godina. Hriš?anstvo je staro svega 2 000 godina. Ko kaže da je su božje zapovesti osnova civilizacije, vreða ?itave 63 000 godine ljudskog postojanja. Tokom tog perioda, postojale su velike civilizacije: Maje, Inke, egipatska civilizacija, Sumersko-Vavilonsko carstvo, Antika, Rimsko carstvo. Imamo ,,Stounhendž'' i ,,Spomenike na uskršnjim ostrvima''.
U svim tim dobima i civilizacijama postojale su etike.
I u Antici imamo Antigonu, koja je ,,volela bližnjeg svoga'' i žrtvovala se za njega. I u sumerskom epu o Gilgamešu, pisanom pre 3500 godina, imamo plemenitost, prijateljstku ljubav. U svim ovim vremenima imamo visoko razvijenu umetnost, vajarstvo, arhitekturu, i obilje ljubavi i dobrote.
U današnjoj civilizaciji imamo narode, ?ijih 95 % pripadnika ?ine ateisti (bilo nereligiozni, bilo pripadnici ateisti?kih religija: budizma, šintoizma, konfu?ijanstva, taoizma), kao što su: Kinezi (sa Tibetancima), Japanci, Korejanci, Vijetnamci, Tajlanðani, Kambodžanci, Mijanmarci, Mongoli, Nepalci i Butanci.
U svim tim državama takoðe postoji ljubav prema bližnjem svom.
U Japanu su ljudi izrazito bliski u svojim firmama, porodice su jako važne, snimi se veliki broj toplih filmova sa izrazito humanisti?kom porukom, što je dokaz da LJUBAV I DOBROTA POSTOJE I BEZ BOGA.
Na kraju krajeva sam moral u sekularnim državama ureðen je zakonskim isstemima, pa je postojanje istog u okviru religija nepotrebno.
4. RELIGIJE PROTIV LJUDSKIH PRAVA
U mnogim velikim religijama žena je predstavljena kao niže, grešno bi?e, kome se ne preporu?uje u?eš?e u javnom životu. Na nju se apeluje da sluša muža, koji bi trebalo da je njen gospodar. Po mnogima žene su nedostojne da uðu u oltar, obavljaju visoke crkvene dužnosti ili ?ak i uðu u crkvu, ukoliko imaju menstruaciju, za koju kažu da ,,neugodno miriše''.
Pored žena, po Hriš?anima se izri?ito podcenjuju i životinje, za koje se kaže da nemaju dušu iz ?ega proizilazi da ne mogu ni voleti i da s njima možemo raditi šta god ho?emo.
Podcenjuju se i muškarci. Svaki muškarac mora najpre slušati starijeg (oca).
Gejevima i lezbejkema, predstavnici hriš?anske ili muslimanske ideologije, brane da vole i njihovu ljubav (bez obzira što postoje dokazi o uroðenost) opisuje se kao grešna.
Crkva ne gleda blagonaklono ni na jedan seks, kome cilj nije raðanje potpomstva. Tako je i supružnicima, koji su prešli 45-u, nametnuto da ?ine nešto loše ukoliko vode ljubav i da treba da se pokaju.
Sam seks predstavljen je kao nužno zlo, ali ipak zlo.
5. RELIGIJE KAO POKRETA?I RATOVA I NETRPELJIVOSTI
Skoro svaka religija i ideologija, teoretski se kunu da su za ljubav, ali u praksi se dogaða nešto potpuno druga?ije. Tamo gde je religija ve? dobro ovladala ve?inom, dešava se da manjina odudara. Ta manjina mogu biti pripadnici nekih drugih religija, ateisti, ili ljudi, koji odudaraju svojim ponašanjem (homoseksualci, lezbejke, lake žene, raspuštenice). Nerotkinjima se ponavlja da su kažnjene zbog nekog greha.
Jevreji su u Nema?kaj biti proganjani najpre zbog religijske razli?itosti.
6. POZITIVNA ULOGA ATEISTA U NAREDNOM PERIODU
Ukoliko dva najve?e religije (hriš?anstvo i islam) nastace da ja?aju, planeti ?e predstojati velika polarizacija. S jedne strane ima?emo ekstremne hriš?ane, s druge strane ekstremne muslimane. Kako ?e svaka ,,milijarda'' biti ubeðena da je jedina ona ,,prava'' , ne?e trpeti drugu milijardu. U grani?nim i mešovitim podru?jima moglo bi do?i najpre do blagog koškanja, koji bi, kod tako isklju?ivih masa, mogli da eskaliraju i rat planetarnih razmera. Zato je zadatak svakog ateiste (u hriš?anskim i muslimanskim zemljama) da stalno radi na tome da maksimalno umanji ili bar relativizuje uticaj dominantne crkve u svojoj državi (bilo da je to hriš?anstvo, bilo islam). Da ubeðuje okolinu u besmislenost pripadanja jednoj od ove dve religije i besmislenost pripadanja bilo kojoj strani u ratu. Tek kada obe religije oslabe, ne?e biti opasnosti od njihovog sukobljavanja i rata planetarnih razmera.
7. IDOLI KAO NEUSPEŠNI LEKARI
Jedno od najve?ih dokaza da religije nisu neophodne jeste i neuspeh ljudi, koji su molili Isusa, Devicu Mariju ili Alaha da im pomognu u ozdravljenju.
Milioni invalida, slepih i gluvonemih ljudi, kle?alo je ispred ikona, ali jedini koji su mogli da ih izle?e bili su lekari.
STRANI SAJTOVI O ATEIZMU
http://www.ffrf.org
http://atheism.about.com/
Kad kažem ,,radikalni ateizam'' ne mislim na metode, raðene u SSSR-u, kada su komunisti palili crkve, džamije i zabranjivali religije, opisane kao opijum za narod ili kao što ih je nazivao Frojd - Kolektivna psihoza.
Mislim na slobodno iskazivanje i propovedanje ateizma u ustavnim i humanisti?kim okvirima. Na legitimnu borbu mišljenja, na jasno i glasno propovedanje odreðene koncepcije, što podrazumeva legalno pobeðivanje i rušenje suprotnih, ali sve u okviru fer borbe. Bez prelaska na teren privatnih uvreda. Ukoliko ne volimo neke stavove i želimo da ih pobedimo, ne zna?i da ne volimo li?nost, koja ih je izrekla.
Kako pripadnost ateistima, vernicima ili nekoj ideologiji, nije aprirori data roðenjem ve? biranjem na osnovu ponude, zadatak razli?itih strana je da napravi toliko dobru ponudu svog proizvoda (u ovom slu?aju mišljenja) i time pokupi što više pristalica za svoju ideju.
Dakle borba izmeðu zara?enih koncepcija je poptuno legitimna stvar.
I ne vidim razlog da, ako s jedne strane crkve organizuju seminare, propovedi (Hriš?ani po Mongoliji. Filipinima, Indonezij itd), osnivanje škola i izgradnju crkava, zašto i suprotna strana ne bi mogla da se organizuje i obrati se populaciji sa stavovima zašto je bolje živeti bez upliva religija u naš život.
Naveš?u neke od razloga zašto su religije negativne
1. RELIGIJA KAO PROTIVNIK NAUKE
- Glagol ,,verovati'' ne postoji u nauci. U ukviru nauke postoje konkretne ?injenice, na osnovu kojih o ne?emu gradimo stav. Za ono, u šta nismo sigurni i za neproverene informacije možemo upotrebiti glagol ,,pretpostaviti'', ili ,,nadati se'', dok je re? ,,verovati'' veoma opasna i vodi na krive koloseke. I ateista može ceniti Hrista, Alaha i Budu i poruke, koji oni nose, ali on nikad ne?e misliti da je zaista sve bilo tako, kao što piše u Bibliji, ve? ?e stvari shvatiti simboli?no, i prihvatiti najpozitivnije poruke, kao i iz drugih književnih dela. Glavni dokazi da je religija protivnik nauke je što se ljudima predo?ava da veruju u ?uda. (Za?e?e duhom, bez muškog semena ili nastanak žene od muškar?evog rebra). Ukoliko jednom nateramo ?oveka da poveruje bar u jedno neprovereno ?udo, može se desiti da s njegovom logikom i sumnji?avoš?u do?e kraj za sva vremena. Tokom ?itavog života mogao bi sve stvari da objašnjava ?udom jer ako verujemo da se desilo jednom, mogu?e je uvek.
1. RELIGIJA KAO PROTIVNIK INDIVIVUALIZMU
Potreba o pravljenju pretpostavki o životu posle smrti postoji, ali niko od živih ne može da zna šta se zapravo krije s one strane. Ako je to ve? tako preostaje nam samo da pretpostavljamo, ali ne i da tvrdimo jer bi tvrdnje bile besmislene. Predstavnici religija tvrde da nas iza smrti ?eka sudnji dan, strašni sud, raj, pakao, ?istilište, i tako ljudima name?u strah (preko kog se najviše vlada). Mi ne znamo da li je crkva ikad ikom spasila dušu od Pakla, jer i ne znamo da l postoji Pakao i šta se nalazi ,,s one strane'', ali zato znamo šta uspeva crkvama sa živima. Uspeva im da ih drže pod kontrolom, zasnovanom na strahu. Umesto da svaki ?ovek razmišlja svojom glavom, na osnovu svog iskustva i logike, crkvama je cilj da obezli?e, mentalno uniformišu ljude, da stvore mase mentalno istih kako bi nad njima ostvarile najve?u kontrolu. Njalakše je vladati stadom ljudi, koji razmišljaju isto, veruju u isto i koji gaje iste strahove. Individualnost se guši i stvara krdo božjih ov?ica.
3. MONOPOL RELIGIJE NAD MORALOM
Mnogi hriš?anski poglavari žele da imaju monopol nad moralom, kao da su oni izmislili etiku i kao da ništa pre njih nije postojalo.
?injenice govore druga?ije. Procenjuje se da je ?ovek je iz pe?ine izašao pre 65 000 godina. Hriš?anstvo je staro svega 2 000 godina. Ko kaže da je su božje zapovesti osnova civilizacije, vreða ?itave 63 000 godine ljudskog postojanja. Tokom tog perioda, postojale su velike civilizacije: Maje, Inke, egipatska civilizacija, Sumersko-Vavilonsko carstvo, Antika, Rimsko carstvo. Imamo ,,Stounhendž'' i ,,Spomenike na uskršnjim ostrvima''.
U svim tim dobima i civilizacijama postojale su etike.
I u Antici imamo Antigonu, koja je ,,volela bližnjeg svoga'' i žrtvovala se za njega. I u sumerskom epu o Gilgamešu, pisanom pre 3500 godina, imamo plemenitost, prijateljstku ljubav. U svim ovim vremenima imamo visoko razvijenu umetnost, vajarstvo, arhitekturu, i obilje ljubavi i dobrote.
U današnjoj civilizaciji imamo narode, ?ijih 95 % pripadnika ?ine ateisti (bilo nereligiozni, bilo pripadnici ateisti?kih religija: budizma, šintoizma, konfu?ijanstva, taoizma), kao što su: Kinezi (sa Tibetancima), Japanci, Korejanci, Vijetnamci, Tajlanðani, Kambodžanci, Mijanmarci, Mongoli, Nepalci i Butanci.
U svim tim državama takoðe postoji ljubav prema bližnjem svom.
U Japanu su ljudi izrazito bliski u svojim firmama, porodice su jako važne, snimi se veliki broj toplih filmova sa izrazito humanisti?kom porukom, što je dokaz da LJUBAV I DOBROTA POSTOJE I BEZ BOGA.
Na kraju krajeva sam moral u sekularnim državama ureðen je zakonskim isstemima, pa je postojanje istog u okviru religija nepotrebno.
4. RELIGIJE PROTIV LJUDSKIH PRAVA
U mnogim velikim religijama žena je predstavljena kao niže, grešno bi?e, kome se ne preporu?uje u?eš?e u javnom životu. Na nju se apeluje da sluša muža, koji bi trebalo da je njen gospodar. Po mnogima žene su nedostojne da uðu u oltar, obavljaju visoke crkvene dužnosti ili ?ak i uðu u crkvu, ukoliko imaju menstruaciju, za koju kažu da ,,neugodno miriše''.
Pored žena, po Hriš?anima se izri?ito podcenjuju i životinje, za koje se kaže da nemaju dušu iz ?ega proizilazi da ne mogu ni voleti i da s njima možemo raditi šta god ho?emo.
Podcenjuju se i muškarci. Svaki muškarac mora najpre slušati starijeg (oca).
Gejevima i lezbejkema, predstavnici hriš?anske ili muslimanske ideologije, brane da vole i njihovu ljubav (bez obzira što postoje dokazi o uroðenost) opisuje se kao grešna.
Crkva ne gleda blagonaklono ni na jedan seks, kome cilj nije raðanje potpomstva. Tako je i supružnicima, koji su prešli 45-u, nametnuto da ?ine nešto loše ukoliko vode ljubav i da treba da se pokaju.
Sam seks predstavljen je kao nužno zlo, ali ipak zlo.
5. RELIGIJE KAO POKRETA?I RATOVA I NETRPELJIVOSTI
Skoro svaka religija i ideologija, teoretski se kunu da su za ljubav, ali u praksi se dogaða nešto potpuno druga?ije. Tamo gde je religija ve? dobro ovladala ve?inom, dešava se da manjina odudara. Ta manjina mogu biti pripadnici nekih drugih religija, ateisti, ili ljudi, koji odudaraju svojim ponašanjem (homoseksualci, lezbejke, lake žene, raspuštenice). Nerotkinjima se ponavlja da su kažnjene zbog nekog greha.
Jevreji su u Nema?kaj biti proganjani najpre zbog religijske razli?itosti.
6. POZITIVNA ULOGA ATEISTA U NAREDNOM PERIODU
Ukoliko dva najve?e religije (hriš?anstvo i islam) nastace da ja?aju, planeti ?e predstojati velika polarizacija. S jedne strane ima?emo ekstremne hriš?ane, s druge strane ekstremne muslimane. Kako ?e svaka ,,milijarda'' biti ubeðena da je jedina ona ,,prava'' , ne?e trpeti drugu milijardu. U grani?nim i mešovitim podru?jima moglo bi do?i najpre do blagog koškanja, koji bi, kod tako isklju?ivih masa, mogli da eskaliraju i rat planetarnih razmera. Zato je zadatak svakog ateiste (u hriš?anskim i muslimanskim zemljama) da stalno radi na tome da maksimalno umanji ili bar relativizuje uticaj dominantne crkve u svojoj državi (bilo da je to hriš?anstvo, bilo islam). Da ubeðuje okolinu u besmislenost pripadanja jednoj od ove dve religije i besmislenost pripadanja bilo kojoj strani u ratu. Tek kada obe religije oslabe, ne?e biti opasnosti od njihovog sukobljavanja i rata planetarnih razmera.
7. IDOLI KAO NEUSPEŠNI LEKARI
Jedno od najve?ih dokaza da religije nisu neophodne jeste i neuspeh ljudi, koji su molili Isusa, Devicu Mariju ili Alaha da im pomognu u ozdravljenju.
Milioni invalida, slepih i gluvonemih ljudi, kle?alo je ispred ikona, ali jedini koji su mogli da ih izle?e bili su lekari.
STRANI SAJTOVI O ATEIZMU
http://www.ffrf.org
http://atheism.about.com/