Gay-Serbia.com | Diskusije

ne znam da li je ovdje pravo mjesto za ovakav jedan topik, ali da postavim slijedece pitanje:

Da li je srpskom jeziku potrebna reforma pravopisa?

Naprimjer kako da razlikujemo izgovor rijeci poput: "sam" od "Ja sam", i "Ja sam sam"- sam-alone. Dakle pisu se isto ali naglasak na "a" je drugaciji i odatle se razlikuju te dvije rijeci.
Da li je potrebno pisati "biti sam" sa dva "aa"- "saam" da bi oznacio naglasak na "a"?

Sta vi mislite?

Jos jedan jezik kojem je ptrebna ovakva reforma, iako bi bila suvise drasticna, je Engleski!

Njemacki je imao reformu u 90-tim. Tako da se sada pisu rijeci kao Schiffahrt (Schiff+fahrt) Schifffahrt, dakle sa tri "f"!

Ne mislim da je potrebno radi toga reformisati svu gramatiku. Uostalom imaš akcente pa ti npr, ako želiš naglasiti da je dugo izgovaranje samoglasnika, samo stavis dugo_uzlazni/silazni akcenat i nema problema!

ne dipr.

Originally posted by muzika86

Naprimjer kako da razlikujemo izgovor rijeci poput: "sam" od "Ja sam", i "Ja sam sam"- sam-alone.

Zar postoji neki jezik na svetu bez homonima??

Ne postoji, ali ne postoji jezik bez apsolutnih sinonima.
(kad smo kod toga, kako bi kineski zborio)

Ne mislim da je potrebna reforma odumirućih jezika.

I šta je ideja...da se leksički nekako razdvoje...grad-grad, kosa-kosa...?

Ja ako bih nešto promenio to je da se vlastiti pridevi na -ski i -čki pišu velikim slovom. Koja je to glupost da se pišu malim nije mi jasno. I vi što ste upućeni u to i kojima JESTE jasno, slobodno me poštedite objašnjavanja.

Jedinstvene imenice - Francuska, Franc Kafka - se pišu velikim slovom, jer je samo jedna Francuska i jedan Franc Kafka. Pridevi treba da služe svrsi da mogu da objasne i pokriju određen i nemali broj imenica. Pridevi nemaju pragmatičku funkciju imenica - jedinstvenost, jer su kategorija ispod imenice (samo treba da je objasne, a zasebno ne daju preveliku ideju).
Kafkijanski i francuski nisu jedinstveni pojmovi, budući pridevi.
Mnoge situacije, ljudi, knjige mogu biti kafkijanske.
I ima puno različitih francuskih stvari - balet, sir...

Zasto srpski nema takzv. "Auslautsverhaertung"?
Vecina slovenskih jezika to ima...

Originally posted by acid drop

ne dipr.

ont: možda drugi naslov topic-a?

Ako gledamo jedinstvenost imenica, onda tek nastaje haos. Šta ako imenicu krasi to svojstvo - jedinstvenosti?

njujorška Metropoliten opera

Jedan jedini NY i jedan jedini Met u njemu.

beogradski Kalemegdan
pariška Bastilja itd.

Originally posted by muzika86

Zasto srpski nema takzv. "Auslautsverhaertung"?
Vecina slovenskih jezika to ima...

Ima i srpski, samo što mi ne čujemo. Čuje se kad govorimo strane jezike, npr. englesko "is" obično izgovaraš kao "is" iako misliš da izgovaraš "iz".

Što se teme tiče, srpski pravopis jeste reformisan, i to baš od ove godine, a što se dvosmislenosti tiče, postoji široko usvojen način kojim može da se izbegne (u ovom slučaju, ja sam "I am" vs. ja sâm "I alone").

Mene kod višedržavnih jezika zanima ko radi reforme jezika?

Da li London i Madrid imaju pravo da izmene ceo jezik,
ili samo British English i Madre Spanish?

Znam da se australski engleski razlije sve više od britanske varijante,
a brazilski portugalski dosta od portugalske varijante.

Engleski nema jedinstven jezički standard, nego u raznim zemljama postoje razne grupe koje predlažu svoje sisteme, a ti si slobodan da se prihvatiš bilo kojeg ili nijednog.

Za španski i portugalski ne znam.

Kakvu je reformu imao srpski?

Jesu te kvake iznad slova sada u upotrebi?

Sto se tice Auslautsverhaertunga: imamo rijeci "led" "snijeg" "Bog", ne kazemo let, snijek, bok?

http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71. ... i-pravopis

"Kvake" iznad slova su u upotrebi još od XIX veka.

A za finalno obezvučavanje (tako se na srpskom kaže Ausferthelt... šta god), Wikipedia kaže:


In phonetics, an allophone (from the Greek: ἄλλος, állos, "other" and φωνή, phōnē, "voice, sound") is one of a set of multiple possible spoken sounds (or phones) used to pronounce a single phoneme. For example, [pʰ] (as in pin) and [p] (as in spin) are allophones for the phoneme /p/ in the English language. Although a phoneme's allophones are all alternative pronunciations for a phoneme, the specific allophones selected in a given situation is often predictable. Changing the allophone used by native speakers for a given phoneme in a specific context usually will not change the meaning of a word but the result may sound non-native or unintelligible. Speakers of a given language usually perceive one phoneme in their language as a single distinctive sound in that language and are "both unaware of and even shocked by" the allophone variations used to pronounce single phonemes.

Bas cu slusati da li nasi kazu "is" ili "iz".
A i ako kazu "is" to onda rade iz razloga sto je tako napisano, a nasi strogo citaju kako pise... nisam ubijedjen da to zbog obezvucavanja ili ne.

To o čemu ti govoriš se zove dugosilazni akcenat i nije potrebna reforma pravopisa. Samo treba napisati sâm. I to je sve. U romanima, poeziji, standardnom književnom jeziku to je itekako prisutno.

Originally posted by muzika86

Kakvu je reformu imao srpski?
Sto se tice Auslautsverhaertunga: imamo rijeci "led" "snijeg" "Bog", ne kazemo let, snijek, bok?

I još ovo.

Srpski je imao mnogobrojne reforme, kao i hrvatski u okviru jednog jezika. U prevodima na hrvatski i srpski iz šezdesetih i pedesetih možeš videti da se piše 'istoriski' 'predpostavka' 'ne će' 'rekao je, da će doći' u odnosu na danađnje 'istorijski, pretpostavka, neće, rekao je da će doći'. Reforme se dešavaju nekada i u hodu a reforma nemačkog pravopisa iz 1998. nije bila reforma celokupnog jezika već je u pitanju nekoliko ortografskih promena, pa tako daß i dass više nisu isto, imamo Balletttanzer, Schifffahrt, kako si i sam naveo. No, to važi samo za Nemačku i Austriju. U Švajcarskoj uopšte i nemaju 'scharfes S'. Je l' ih to sprečava da govore Schwyzerdütsch ili standardni jezik? Svakako da ne.

Balletttanzer, Schifffahrt?

Jap, so schreibt man heute.

Originally posted by Hans

To o čemu ti govoriš se zove dugosilazni akcenat i nije potrebna reforma pravopisa. Samo treba napisati sâm. I to je sve. U romanima, poeziji, standardnom književnom jeziku to je itekako prisutno.

Zasto nije prisutno nigdje drugo?

Naprimjer u novinama itd?

Nisam nešto obratio pažnju na štampu. Moguće je.

Naprimjer- na primjer.

Hah, novine... Vecina novina u Srbiji ima mnogo vece probleme od obelezavanja akcenata kod homonima. A to su opsta pravopisna pravila (posebno transkripcija sa drugih jezika) i tipografske greske.

ne postoji Srpski ijekavski jezik kao sto ne postoji Hrvatski ekavski jezik:sesir:

to prosto nije tačno...

Originally posted by west end

ne postoji Srpski ijekavski jezik kao sto ne postoji Hrvatski ekavski jezik:sesir:

Književni srpski jezik obuhvata ekavicu i ijekavicu. Neko te je pogrešno obavestio.

Originally posted by west end

ne postoji Srpski ijekavski jezik kao sto ne postoji Hrvatski ekavski jezik:sesir:

Hrvatski jezik uopšte ne postoji - to je srpski jezik na koji su dodate hdz-ovske rajčica, nogomet.. riječi.

e sad još da se javi loni sa...kako beše...dinarski,dinaroidni jezik...

Originally posted by west end

ne postoji Srpski ijekavski jezik kao sto ne postoji Hrvatski ekavski jezik:sesir:

Dobro je da si nas obavestio. Da nije tebe ne bismo znali.
Idi sada malo da obavestiš sve ostale tvoje sunarodnike u svom velikom prosvetiteljskom radu

ont: Pa, nisam primetio da se uopšte koristi puno primera gde se te dve reči koriste jedna pored druge (u ostalim primerima možemo izvući iz konteksta) "ja sam to uradio sâm".

Ali zato svaki put kada sam čitao, reči "da dâ" su i napisane tako. A i nema dovoljno primera da bismo pravili sada novi pravopis gde ćemo morati akcentovati sve reči (imaom jedan rečnik nemačko-srpsko-nemački mali za Nemce, gde su sve srpske reči akcentovane. Kako je to meni presmešno izgledalo - ali i korisno je. )