Parada je bila test demokratije

Sa lokalnim vlasima pregovora nije bilo. Oni su sebi uzeli za pravo jednostrano promijeniti već odobrenu rutu povorke. Na nacionalnoj razini ni u jednom trenutku nije postojala dilema treba li učiniti sve da se osigura pravo na javno okupljanje.

Ja bih rekla da je povorka ponosa uspjela jer su vlasti, u konkretnom slučaju vlada i ministarstvo policije, prepoznale događaj kao test demokracije i doraslosti države da svojim građanima osigura provedbu i zaštitu prava, kaže Mirjana Kučer iz udruženja „Domine".

Parada u Splitu ne bi uspela da nije bilo podrške vlasti. Jesu li pregovori sa vlastima tokom priprema bili teški?

Sami organizatori odradili su veliki posao komunikacije s predstavnicima vlasti, međunarodnih institucija i diplomatskih predstavništava, te s institucijama EU u fazi pripreme ovogodišnje povorke ponosa u Splitu, a s obzirom na prošlogodišnja iskustva izljeva mržnje i nasilja. Hrvatska je kroz svoje zakone osigurala pravo na javno okupljanje te jednakost svih građana bez obzira na rodne i seksualne identitete uvrstila u temeljne ustavne vrijednosti. Naravno, primjena i zaštita tih prava u praksi se pokazala diskutabilnom, pa su tako određene inicijative razvile teoriju o potrebi referenduma kojim bi se dozvolila upotreba javnih površina za ovakav događaj. Dakle, problem nije u nacionalnoj razini vlasti, koja je dala bezrezervnu podršku. Problem je u nerazvijenoj i nedemokratskoj lokalnoj vlasti koja je djelovala suprotno najvišim pravnim odredbama. S lokalnim vlasima pregovora nije bilo. Oni su sebi uzeli za pravo jednostrano promijeniti već odobrenu rutu povorke. Na nacionalnoj razini, ni u jednom trenutku nije postojala dilema treba li učiniti sve da se osigura pravo na javno okupljanje i provedba pozitivnih zakona. Osim toga, samom prajdu prisustvovalo je 5 od ukupno 22 ministara. Nedostajala je tek ministrica socijalne politike i mladih u čiju nadležnost spadaju izmijene obiteljskog zakona i uvođenje instituta registriranog partnerstva za istospolne partnere koje je najavljeno za jesen ove godine, a što je bila i poruka prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg Split Pridea: Jednake/i pred zakonom!

Jesu li obe strane, i organizatori i vlasti, činile neke ustupke da bi Parada mogla da uspe?

Ne, apsolutno ne možemo govoriti o nikakvim ustupcima. Naše pravo na javno okupljanje je definirano posebnim zakonom i obveza je države da nam to pravo osigura. Naravno da smo od prošlogodišnjeg nasilno prekinutog pridea proveli mnogo vremena u kontaktima i komunikaciji s raznim međunarodnim predstavnicima, promatračima, podržavateljima, pa i pojedinim predstavnicima vlasti da bismo se usuglasili oko potrebe poštivanje i provedbe zakona, ali naše pravo na javno okupljanje u niti jednom trenutku nije bilo upitno, niti je bilo moguće koristiti argumente sigurnosti ostalih građana, troškova koštanja pridea i sl. Naime, svaka građanka i građanin pred zakonom je jednak. Obaveza je države osigurati tu jednakost. Pri tome je važno opetovano naglašavati da ljudska prava nemaju cijene premda je, s obzirom na broj stanovnika, ovaj pride građane Hrvatske koštao manje od pola kune po glavi radno aktivnog stanovnika, te da su oni koji uzrokuju trošenje državnih para nasilnici. Svaka zabrana ili odgoda prida je osuda i diskriminacija žrtve i toleriranje i zaštita nasilnika, odnosno kršitelja zakona. Država koja se ne može nositi s tim huliganima šalje poruku slabosti i nefunkcionalnosti u svim svojim bitnim segmentima. Glavni problem je nedostatak informacija i neznanje kao posljedica loših obrazovnih programa i sveprisutne diskriminacije manjina na prostorima bivše nam države, po svim osnovama: vjerskoj, nacionalnoj, rodnoj ili spolnoj.

Mislite li da je reč o jednom slučaju koji je doneo uspeh, ili se može reći da je ovo početak trajne saradnje vlasti u borbi za prava LGBT osoba?

Trajna suradnja je najavljena već na prošlogodišnjem Zagreb prideu, održanom sedam dana nakon splitskog, kada je sudjelovalo oko 4.000 ljudi i nije zabilježen niti jedan ozbiljniji incident. Važno je ponavljati da govorimo o ljudskim pravima, o pravima manjina, da su ta prava neupitna i da nemaju cijenu! Splitski pride je primjer koliko je važno funkcioniranje državne vlasti, jer da nije uz paradu ponosa, kako je to primijetio poznati splitski novinar i publicist Predrag Lucić, istovremeno održana Parada MUP-a, upitan bi bio rezultat subotnjeg događaja. Međutim, povorka je održana nesmetano, u dobrom raspoloženju, bez nasilja, govora mržnje ili sukoba na ulicama. No, napredak u odnosu na prošlu godinu je ogroman i nesumnjivo a kako godine budu prolazile organizacija događaja će biti sve lakša i veselija. Osim toga, ako je pride realiziran u Splitu, nema razloga da se uz podršku odlučne vlasti ne organizira u bilo kojem dijelu našeg regiona, pa tako i u Beogradu ili Novom Sadu, Nišu, Sarajevu, Podgorici. Samo društvo koje poštuje i štiti prava manjina je slobodno društvo.

Šta je bio glavni razlog da vlasti pruže podršku jednoj grupi građana da javno izrazi svoj stav, da li je to strah od mogućih reakcija Brisela ili naprosto sama vlast počinje da shvata da joj je to obaveza?

Dakle, pitate mene kao predstavnicu splitskog i hrvatskog civilnog društva da ocijenim vlast u hrvatskoj. Možemo reći da ima vlasti i vlasti. Da je, na primjer, na nacionalnom nivou bila vlada desnog centra, nisam sigurna da bismo dobili ovakvu vrst podrške. Ne zaboravimo da je u povorci bilo čak 5 ministara! Ali, niti jedna vlada, sigurna sam, ne bi dozvolila ponavljanje prošlogodišnjih scena i to isključivo zbog međunarodnog pritiska. Osim toga, ne zaboravimo da nas je lokalna vlast apsolutno ometala u konzumiranju našeg prava i da se radi o ljudima koji prije svega ne razumiju principe suvremene demokracije, te zloupotrebljavaju položaj za vlastiti ekonomski probitak ili korist.

Jesu li mediji u Hrvatskoj počeli da rade na stvaranju tolerantnije atmosfere u društvu kada je reč o odnosu prema LGBT osobama?

Nažalost, lokalni mediji, pa i nacionalni previše su skloni senzacionalizmu i prodaji informacije. Nedostaje objektivnog i odgovornog novinarstva. Uoči ovog pridea, 15 dana prije, svakodnevno je podgrijavana atmosfera napetosti i otvarao se prostor govoru mržnje i dizanju tenzija. Međutim, upravo su mediji ti koji su doprinijeli da se tema LGBT prava dovede u fokus javnog interesa i da ljudi konačno počnu razmišljati da oko nas žive i različiti ljudi, da su njihovi problemi veliki, a u javnosti nevidljivi i da oni nemaju ista prava kao i mi, odnosno da su diskriminirani zato što su drugačiji, zato što su manjina.

Očekujete li da se slične manifestacije organizuju i u drugim gradovima u Hrvatskoj?

Možda ne povorka ponosa, ali definitivno akcije koje uključuju LGBT problematiku. Rijeka i Osijek su npr. gradovi koji bi mogli organizirati svoje povorke ponosa. Uostalom, u Rijeci je isti dan održana povorka podrške Split Prideu, na kojoj je bilo 300 ljudi. Pred sam događaj u nekim je novinama provedena anketa među gradonačelnicima hrvatskih gradova i 10 ih je dalo bezrezervnu podršku ovakvoj organizaciji. To je jako bitno, jer i razvoj lokalne vlasti test je razvoja demokracije.

Jeste li strahovali da će biti incidenata i kako ste se lično osećali?

Ne, budući Hrvatska sebi nije mogla dozvoliti luksuz ponavljanja nasilja od prošle godine, a koje je bilo zastrašujuće. Iritirala me je jeftina politizacija samog događaja i prepucavanja na razini lokalna - nacionalna vlast, ali održavanje i sigurnost sudionika mislim da ni u jednom trenutku nije bila u pitanju. Još jednom, naglašavam da je policija i u Zagrebu prošle i u Splitu ove godine odradila posao na visini zadatka i poslala jasnu poruku da vlast može kad hoće! Naravno da sjećanje na kamenovanje nasred rive prošle godine nikome, pa ni meni, nije ugodno. Ne mogu vam reći kako sam se osjećala. Bila je to parada demokracije i slobode. Bilo je tu ljudi hetero i LGBT, gostiju i Splićana. Bilo je ljudi koji su potegli sa svih strana svijeta. Kako da se osjećate kad vas čovjek iza vas, koji je gay i došao je iz drugog dalmatinskog grada, zagrli, poljubi i kaže kako mu je danas najsretniji dan u životu! Miješali su mi se osjećaji sreće, zadovoljstva i ponosa na jedan drugačiji Split, otvoren, različit, tolerantan, duhovit....