Bootstrap Framework 3.3.6

[Sheytan]

Dok je GS forum bio zatvoren radi rekonstrukcije, dogodili su se novi ekcesi u Hrvatskoj koji, na žalost, nedvosmisleno upućuju na zaključak da Republici Hrvatskoj još nije mesto u Evropskoj uniji.

Najnovije i najbrutalnije je bilo obraćanje hrvatske premijerke Jadranke Kosor u Kninu povodom obeležavanja "Dana pobjede i domovinske zahvalnosti" kada je pred prisutnima na centralnoj državnoj proslavi uputila poseban pozdrav haškim osuđenicima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

"Posebno pozdravljam generale Antu Gotovinu i Mladena Markača", rekla je Kosorova u obraćanju na stadionu u Kninu i dobila najsnažniji aplauz.

Osim Kosorove, ovogodišnjoj proslavi prisustvovali su i predsednik Hrvatske Ivo Josipović i predsednik Sabora Luka Bebić.

Kao što je poznato, dan ulaska hrvatske vojske u Knin u okviru akcije "Oluja" 1995. godine, tokom koje je prostor nekadašnje RS Krajine etnički očišćen od Srba, hrvatska država proslavlja kao "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti".
Akcija "Oluja" započela je 4. avgusta 1995. godine i trajala je naredna četiri dana. Iako broj žrtava i nestalih nikada nije zvanično potvrđen, smatra se da je poginulo oko 500 vojnika Republike Srpske Krajine i oko 700 civila, dok se oko 1.800 i dalje vodi kao nestalo.

Najveće stradanje Srba, medjutim, usledilo je posle same vojne akcije, kada je proterano između 200.000 i 250.000 civila iz Hrvatske, spaljeno 15.000 kuća, a sve je praćeno brojnim zločinom nad golorukim i uglavnom starijim srpskim narodom.

Područje na kojem se odigrala vojna operacija je posle toga bilo zatvoreno i ulaz je bio dozvoljen samo vojsci i hrvatskim izbeglicama.

Haški sud je generale Antu Gotovinu i Mladena Markača osudio na kazne zatvora od 24 i 18 godina zatvora za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio, tokom i nakon "Oluje", prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva s okupiranih područja u Hrvatskoj.

Gotovinu i Markača sud je proglasio krivima kao učesnike u udruženom zločinačkom poduhvatu i proglasio ih krivim po osam od devet tačaka optužnice - za dela progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubistva, nečovečna dela i okrutno postupanje, a oslobodio ih je odgovornosti samo za jednu tačku optužnice - prisilno premeštanje.

Koаlicijа udruženjа izbeglicа, kojа okupljа 104 udruženjа Srbа izbeglih i prognаnih iz Hrvаtske, ocenilа je ranije u pismu čelnicimа zemljа Evropske unij dа Hrvаtskа nije ispunilа sve uslove zа člаnstvo u Uniji i dа je u toj zemlji i dаlje nа snаzi diskriminаtorskа politikа premа Srbimа.

„U Hrvаtskoj je nа delu diskriminаtorskа politikа premа Srbimа i u zаkonodаvstvu i u prаksi. U Hrvаtskoj još nije uspostаvljeno nezаvisno, nepristrаsno i efikаsno prаvosuđe”, nаvodi se u pismu Koаlicije udruženjа izbeglicа.
Koаlicijа se pozivа i nа izveštаj o neispunjаvаnju prаvа Srbа prognаnih iz Hrvаtske kojimа je oduzetа imovinа, čime se sprečаvа njihov održiv povrаtаk.
„Hrvаtskа velikom broju izbeglih i prognаnih Srbа nije vrаtilа oduzetu ili uzurpirаnu imovinu i stečenа prаvа. To se odnosi nа kuće, stаnove, poslovne prostore, privredne objekte, poljoprivredno zemljište, pokretnu imovinu, novčаnu štednju u bаnkаmа, zаostаle а dospele penzije, kаo i neučestvovаnje u procesu privаtizаcije”, nаvodi se.

Udruženje izbeglih je podsetilo dа veliki broj srušenih ili oštećenih stаmbenih, privrednih i jаvnih objekаtа nije obnovljen dok je među osumnjičenim, optuženim ili osuđenim zа rаtne zločine 95 odsto Srbа i sаmo pet odsto Hrvаtа.
„Po rаdu hrvаtskih prаvosudnih orgаnа u procesuirаnju Srbа zа rаtne zločine može se zаključiti dа sudski procesi, pored oprаvdаnog rаzlogа dа se svi počinioci rаtnih zločinа izvedu pred lice prаvde, imаju i drugi cilj - odvrаćаnje izbeglicа, prvenstveno Srbа, od povrаtkа ili putovаnjа u zаvičаj”, nаvodi se u pismu.

„Cilj nаše inicijаtive o otvаrаnju suštinskog dijаlogа nije uperen protiv evropske perspektive Hrvаtske. Mi se zаlаžemo zа pomirenje između srpskog i hrvаtskog nаrodа i uspostаvu svestrаne, iskrene i kvаlitetne sаrаdnje između dve držаve, uz puno poštovаnje ljudskih prаvа svih grаđаnа bez obzirа nа nаcionаlnu i versku pripаdnost”, nаvodi se u sаopštenju.

Evropskа komisijа predložilа je 10. junа Sаvetu Evropske komisije dа zаvrši pregovore o pristupаnju Hrvаtske Evropskoj uniji i dа tа zemljа postаne člаnicа unije 1. julа 2013. godine.

[Sheytan]

Amnesti internešnel kaže da najnovije izjave hrvatske premijerke pokazuju odsustvo političke volje da se istraže i procesuiraju hrvatski ratni zločini od 1991. do 1995. godine.

U saopštenju, Amensti je izrazio zabrinutost da takve izjave osnažuju postojeću atmosferu nekažnjivosti za takve zločine.

Ta organizacija sa sedištemu London podseća da se 5. augusta ove godine u Kninu okupio državni vrh Hrvatske na proslavi godišnjice akcije Oluja, koju je hrvatska vojska od augusta do novembra 1995. godine izvela u Krajini.

Za vreme i posle te akcije, kako podseća Amnesti, iz Krajine je pobeglo oko 200.000 Srba, a zabeležena su brojna kršenja ljudskih prava Srba koji su ostali u tom regionu, ubistva i mučenja.

Organizacija navodi da je na proslavi u Kninu premijerka Kosor, čestitajući godišnjicu Oluje, poseban pozdrav uputila generalim Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koje je Haški tribunal zbog zločina u Krajini osudio na dugogodišnje zatvorske kazne.

"Amnesti internešenel je izuzetno zabrinut da bi takve izjave kojima se napada Tribunal i glorifikuju operacija Oluja i osobe koje se smatraju odgovornim za zločine počinjene u toj operaciji, mogle da pošalju političku poruku kojom se potkopava pravda. To bi moglo da obeshrabri pravosudni sistem da istraži i procesuira zločine počinjene u operaciji Oluja", navodi se u saopštenju.

Istovremeno, izražava se zabrinutost i zbog nesrazmerno malog broja istraga u odnosu na broj počinjenih zločina, navodeći da se, prema podacima Državnog tužilaštva Hrvatske, vode samo tri istrage zločina počinjenih u operaciji Oluja.

"Amnesti je zabrinut da su vlasti propustile da ispune svoju obavezu da u potpunosti istraže i procesuiraju ratne zločine sankcionisane međunarodnim pravom koji su počinjeni u toj operaciji", navodi se u saopštenju.

Amnesti internešenel navodi i da je u više navrata pozvao Hrvatsku da pokaže političku volju da se pozabavi nasleđem rata, pošto "odsustvo takve političke volje stvara atmosferu koje ne samo što ometa kažnjavanje nego i sprečava da žrtve zločina i njihove porodice dobiju pravo na istinu, pravdu i obeštećenje".

Sve se ovo znа, i svаko iole reаlаn, znа dа Hrvаtskа još nije zrelа zа prijem u EU, аli to njihovim moćnim mentorimа kаo dа ni nаjmаnje ne smetа.

Na to ukazuje i nemački dnevnik ''Frankfurter Algemajne Cajtung'' koji konstatuje da u Briselu niko nije reagovao na pozdrav premijerke Jadranke Kosor koji je na obeležavanju 16. godišnjice ''Oluje'' iz Knina uputila hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

"Prijateljstvo nije pošteđeno obaveze da glasno i nedvosmisleno kažemo što nije u skladu s civilizovanim, otvorenim društvom'', istakao je komentator tog dnevnika i podsetio da kancelarka Merkel ovih dana putuje u Zagreb gde bi s premijerkom Kosor mogla otvoreno porazgovarati.

Kako prenosi Dojče vele stav komentatora ''Frankfurter Algemajne Cajtunga", Hrvatska ima jak lobi u Nemačkoj i to je, kako smatra, dobro.

''I Grčka ima jak lobi i to u EU. U međuvremenu su, prijatelji Grčke shvatili da je bilo pogrešno skretati pogled umesto da pažljivo pogledaju. I u slučaju Rumunije i Bugarske nije bilo puno drugačije pa se i u ovim slučajevima pametnijim postalo kasnije, a sve se sada ponavlja s Hrvatskom", ocenjuje komentator ističući da se u Briselu na izjavu Jadranke Kosor ''niko nije pomaknuo''.


Na kraju mogu samo da kažem da takva Evropа nije zа uzor, već je to onа civilizovаnа i nаprednа, kаkvu je zаmišljаmo i želimo zа sve, bez izuzetkа i protekcije.

[Mars]

Ako su onomad Rumunija i Bugarska bile spremne - svaka zemlja je spremna.

[spliff]

my sentiments, exactly

[Srklet]

Dok je GS forum bio zatvoren radi rekonstrukcije, dogodili su se novi ekcesi u Hrvatskoj

sto mora da je povezano?

[2kune]

naravno da je povezano! zar si mislio da šejtan piše uzalud? sve ustaše prvo pročitaju njegove kopipejstane postove pa se ondak zasrame i odustanu... ovako, dok je forum bio kod Ante Prezimemuznateića na generalki, ustaške mase po vasceloj Hrvatskoj (a i šire) iznebuha se razulariše...

[Stripi]

Znao sam da mi je neš falilo u tih mjesec dana, kad ono - nije bilo foruma i Shekya da dostojno proslavimo Oluju

[2kune]

nadoknadit će on to retroaktivno...

[Stripi]

JA se vaistinu toplo nadam.

[Srklet]

ne da mi se citat sheytanove kopipejstove, pa ne znam jel se vec dohvatio toga... enivej, frankfurter allgemeine zeitung (najvaznije konzervativne novine u njemackoj) je objavio komentar u kojem proziva kretenušu jacu zbog tog idiotskog pozdrava. ona je tako glupa, kao i onaj njen intelektualni guru davor stier (bivsi ustasa, naravno), valjda su mislili da nitko nece obratiti paznju sta je laprdala u kninu.

[Sheytan]

Nemci o Hrvatskoj: "NISTE SPREMNI ZA EU"!

Nemačka kancelarka Angela Merkel danas (22.8.) dolazi u Hrvatsku. Politički odnosi dve zemlje su odlični, baš kao i ekonomski. Ali šta o Hrvatskoj i njenom skorijem ulasku u EU misle i znaju obični ljudi u Nemačkoj?

Prošle godine više od 1,5 miliona nemačkih turista odlučilo je da provede godišnji odmor u Hrvatskoj. I ove će godine biti slična situacija. Ekonomski gledano Nemačka je jedan od najvažnijih partnera Hrvatske. I na političkom planu situacija je odlična: prilikom svakog susreta hrvatskih i nemačkih državnika zaključuje se kako "nema otvorenih pitanja" u odnosima dve zemlje. Uskoro bi Nemačka i Hrvatska trebalo da se nađu zajedno i u Evropskoj uniji. Ali kakvo je mišljenje tzv. malog čoveka, nemačkog građanina koji možda nikada nije bio u Hrvatskoj i koji ovu zemlju poznaje samo po negativnim naslovima iz devedesetih?

Hrvatska - Ibica istoka

Hrvatsku, ako je suditi po kratkoj anketi provedenoj ovih dana na ulicama bivšeg nemačkog glavnog grada Bona, mnogi još uvek pre svega povezuju s Balkanom. Pohvaliće lepe plaže i čisto more, ali "Lijepu našu" mnogi i dalje doživljavaju kao slabije razvijenu, balkansku zemlju – nespremnu za ulazak u Evropsku uniju. Pritom je lepota naših predela nesumnjivo prepoznata i cenjena: „Lično nisam nikad posetio Hrvatsku, ali moji roditelji su na Sredozemlju 1968. proveli svoj medeni mesec. Bili su apsolutno očarani“, rekao je jedan student ekonomije. O zemlji ima samo pozitivno mišljenje, te bi rado tamo otputovao. Za ratnu stranu hrvatske prošlosti je čuo, ali smatra da je to bilo davno i da "ipak pripada prošlosti.“

Kod mladih Hrvatska je na glasu kao Ibica istoka. Povezuju je s ludim zabavama i jeftinim pićem. Mesto koje bi definitivno odabrali za provod s prijateljima. Sabina, studentkinja germanistike, smatra da je Hrvatska još nekako neotkrivena, te da nije „isfurana“ kao Španija i Italija koje svi više-manje posete u detinjstvu dok još imaju volje da putuju s roditeljima.

Ipak, čini se da nešto starije generacije ne dele iste stavove o Hrvatskoj. Na pitanje gde bi svrstali Hrvatsku, Nemci su uglavnom odgovorili da Hrvatsku smatraju balkanskom zemljom koja još nije rešila svoje međususedske odnose. „Ne, Hrvatska ne pripada srednjeevropskim zemljama, ni mentalitetom ni ekonomski. Lepa je to zemlja, ali na nju ipak gledamo kroz prizmu Balkana“, mišljenje je jednog Bonjanina, s kojim se složila većina ispitanika.

Još uvek Balkan

Mnogi su upoznali Hrvatsku preko familije i prijatelja. „S kolena na koleno“ prenosi se priča se o jednoj maloj turističkoj zemlji koja dobrim vinom razmazi svoje goste. Međutim ovo je jedna strana medalje. „Rat, težak život, nemaština“ reči su kojima je jedan nemački penzioner opisao zemlju. Hrvatska za njega ipak nije na istom nivou kao Bosna i Srbija, ali iz nemačke perspektive balkanske zemlje uvek će biti povezane u ekonomsko-političkom smislu. Pitanje je vremena kad će bure baruta eksplodirati. S Hrvatskom se generalno povezuju mnoge tragične sudbine, raspad Jugoslavije, rat i suze, problemi sa Srbijom. „Sad se opet nalazi u blizini problematičnih zona. Mislim na Kosovo i Srbiju. Tu još uvek vladaju nemiri te istorijski sukob između hrišćana i muslimana.“, rekao je jedan bonski profesor matematike. Uprkos svemu smatra da je Hrvatska ipak sigurna zemlja, ali kojoj okruženje nikako ne ide u prilog.

"Niste spremni za EU"

Što se tiče ulaska u EU, Nemci su uglavnom vrlo skeptični. Smatraju da treba da se sagleda celokupna situacija. Ne samo Hrvatska već i Turska teže Evropskoj uniji. Za Nemačku je vrlo bitno šta Hrvatska može da ponudi evropskom tržištu. Građani Unije po svaku cenu žele da izbegnu još jednu Grčku, Portugal ili Irsku. „Ipak trebalo bi izvući neku pouku iz nedavnih događanja na berzama“, složila se većina.

"Lično sam posetio ove zemlje i video što su finansijska sredstva Unije tu napravila, mnogo toga je izgrađeno. U prvoj liniji ove zemlje su profitirale od pristupanja Uniji, ali nisu posebno doprinele razvoju ostalih zemalja, upravo suprotno", kaže jedan penzioner.

Mnoge zemlje već su pristupile EU, a nisu bile spremne da prate trendove i potraživanja tržišta. Hrvatska ne samo da mora još mnogo da radi na vlastitoj ekonomiji, već mora i da pripremi svakog građanina na nove uslove života i rada, kao i da mu objasni šta ga očekuje. U ovom aspektu je, prema rečima anketiranih Nemaca, njihova zemlja takođe u dobro meri zakazala.

Cilj - stabilna ekonomija

„Pristupanje Uniji samo po sebi nije cilj, već ono što će sa nakon toga događati. Treba da mislite o posledicama ulaska. Ne trebate imati na umu samo fondove i finansijsku podršku, već i obaveze prema zajednici, na primer izbegavati prezaduženja, razvijati dobro koncipiranu privredu. Jer ako ovi preduslovi nisu zadovoljeni, jako je teško opstati u kapitalizmu“, rekao je bonski profesor matematike i dodao: „U Hrvatskoj zaista može da se provede lep odmor, ali to neće zemlju direktno lansirati u Evropu. Zavirimo malo iza fasada. To što se u Hrvatskoj može dobro odmoriti i zabaviti nije nikakav indikator njene privredne stabilnosti. Mi smo posetili ne samo obalu već i gradove i dobili uvid u svakodnevnicu ljudi. Ako se malo udaljite od obale dočekaće vas potpuno drugačije okruženje. Selo i nazadne poljoprivredne metode. S takvom ekonomijom sada želite da učestvujete u životu EU. To nije samo tako, reci pa napravi. To je jedan zahtevni prelaz.“

Neke od pesimističnih prognoza građana Bona glase: Hrvatsku će preplaviti jeftini proizvodi ostalih zemalja. Ono što je za zapadnjake jeftino, ne mora takođe biti i za druge narode. Hrvati neće moći sebi da priušte mnoge stvari, a živeće u okolini koja to može. Nemački građani upozoravaju i na problem evra i poskupljenja koja redovno nastupaju uvođenjem ove valute. Smatraju da Hrvatska nema dobre domaće poljoprivredne i industrijske proizvode. Čest je bio i ovakav komentar: „Sve će prekipeti i na kraju propasti. Dobre proizvode koje imate, koji su kvalitetni i povoljni, izgubiće svoju važnost. Mislim da prerano ulazite u ovu „evropsku fazu“.

Ipak nisu svi bili jednoglasni po ovom pitanju. Jedan mladi bračni par oduševio se perspektivom koju nudi Hrvatska, te se odlučio za kupovinu nekretnine u Dalmaciji. Raduju se ukidanju granica između Hrvatske i ostalih zemalja Unije, što će omogućiti lakšu poslovnu i prijateljsku komunikaciju. Predviđaju da će u roku od nekoliko godina Hrvatska privući brojne strane investitore koji će svojim kapitalom oplemeniti zemlju i dati joj podstreka.

Stara priča - lepa obala i ništa više

Mnogi su se požalili da Hrvatska polako gubi svoju autentičnost. Upozoravaju i na negativne posledice masovnog turizma. Hrvatska ne bi trebalo da sledi španski trend „all-inclusive hotela“. Ne bi trebalo da se pretvori u Majorku i ostale „copy-paste destinacije“.

Pre tri godine jedan stariji bračni par posetio je Dalmaciju. "Bilo je vrlo lepo", kažu, ali ipak se tamo ne bi vratili. Kuhinja je jednostavno bila loša, a dobra hrana je sastavni deo dobrog godišnjeg odmora. „Naišli smo samo na italijansku kuhinju i lance brze hrane. Zaista smo se bili potrudili da pronađemo nešto tipično hrvatsko, ali riba, meso sa roštilja i pice to nisu.“

Cene su ipak nekome previsoke, nekome prihvatljive. Nemica Olga koja je prošle godine letovala na Makarskoj rivijeri primetila je „da su Hrvati predoslovno shvatili slobodno tržište. To su zaključili i mnogi moji poznanici koji već godinama letuju u Hrvatskoj.“ Smatra da Hrvatska ima jeftinije cene najma i nema razloga za visoke cene proizvoda i usluga. Prema njenom mišljenju sve je preterano komercijalno, što bi moglo da zaseni lepotu prirode.

Ali priča se i nešto drukčija priča. „Imate prekrasnu obalu, dobre lokacije za kampiranje. Hrana je povoljna i ukusna. U svakom slučaju povoljnija nego kod kuće ili u Italiji ili pak u Francuskoj što uvelike doprinosi atraktivnosti zemlje,“ zaključuje Olga.

Deutsche Welle

[Srklet]

anketa koja se provodi u bonu?

ma tko pise ove gluposti?

[Stripi]

pa fino piše - Deutsche Welle.
evo link
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15334188,00.html

[Srklet]

da mi se da, isao bih vidjeti kako je istu temu obradila hrvatska redakcija DW-a.

[Mage]

Iskreno boli me dupe je li spremna ili ne... Želim slobodno kretanje po EU i ako mi Hrvatska to omogući, od dana kada uđe u EU prestajem da se izjašnjavam kao Srbin, i počinjem da se izjašnjavam kao Hrvat

[Stripi]

da mi se da, isao bih vidjeti kako je istu temu obradila hrvatska redakcija DW-a.

Nisam našao tekst na hr dwu.

[Sheytan]

da mi se da, isao bih vidjeti kako je istu temu obradila hrvatska redakcija DW-a.

Poruka je ista: NISTE SPREMNI ZA EU!

Evo i hrvatske verzije, pa ko voli neka čita i uporedjuje:

Hrvatska u očima Nijemaca

Njemačka kancelarka Angela Merkel danas (22.8.) odlazi u Hrvatsku. Politički odnosi dviju zemlja su odlični, gospodarski također. No što o Hrvatskoj i njezinom skorašnjem ulasku u EU misli tzv. mali čovjek s ulice?

Prošle se godine više od 1,5 milijuna njemačkih turista odlučilo godišnji odmor provesti u Hrvatskoj. I ove će godine situacija biti slična. Gospodarski gledano Njemačka je jedan od najvažnijih partnera Hrvatske. I na političkom planu situacija je odlična: prilikom svakog susreta hrvatskih i njemačkih državnika zaključuje se kako "nema otvorenih pitanja" u odnosima dviju zemlja. Uskoro bi se Njemačka i Hrvatska trebale naći zajedno i u Europskoj uniji. No kakvo je mišljenje tzv. malog čovjeka, njemačkog građana koji možda nikada nije bio u Hrvatskoj i koji ovu zemlju poznaje samo po negativnim naslovima iz devedesetih?

Mladi vide party, stariji probleme

Nijemci rado viđeni gosti na Jadranu - njemački ministar vanjskih poslova Westerwelle s kolegom JandrokovićemHrvatsku, ako je suditi po kratkoj anketi provedenoj ovih dana na ulicama bivšeg njemačkog glavnog grada Bonna, mnogi još uvijek prije svega povezuju s Balkanom. Pohvalit će lijepe plaže i čisto more, no "Lijepu našu" mnogi i dalje doživljavaju kao slabije razvijenu, balkansku zemlju – nespremnu za ulazak u Europsku uniju. Pritom je ljepota naših krajolika bez daljnjeg prepoznata i cijenjena: „Osobno nisam nikad posjetio Hrvatsku no moji roditelji su na Sredozemlju 1968. proveli svoj medeni mjesec. Bili su apsolutno očarani“, rekao je jedan student ekonomije. O zemlji ima samo pozitivno mišljenje, te bi rado tamo otputovao. Za ratnu stranu hrvatske prošlosti je čuo, no smatra da je to davno, da to to "ipak pripada prošlosti.“ Kod mladih Hrvatska je na glasu kao Ibiza istoka. Povezuju je s ludim zabavama i jeftinim pićem. Mjesto koje bi definitivno odabrali za provod s prijateljima. Sabina, studentica germanistike, smatra da je Hrvatska još nekako neotkrivena, te da nije „isfurana“ kao Španjolska i Italija koju svi više-manje posjete u djetinjstvu dok još imaju volje putovati s roditeljima.

No čini se da nešto starije generacije ne dijele iste stavove o Hrvatskoj. Na pitanje gdje bi svrstali Hrvatsku Nijemci su uglavnom odgovorili da Hrvatsku smatraju balkanskom zemljom koja još nije riješila svoje međususjedske odnose. „Ne, Hrvatska ne pripada srednje europskim zemljama, ni mentalitetom ni gospodarskim stanjem. Lijepa je to zemlja, no ipak je promatramo pod prizmom Balkana“, mišljenje je jednog Bonjanina, s kojim se složila većina ispitanika.

Još uvijek Balkan

Preko obitelji i prijatelja mnogi su upoznali Hrvatsku. „S koljena na koljeno“ prenosi se priča se o jednoj maloj turističkoj zemlji koja dobrim vinom razmazi svoje goste. Međutim ovo je jedna strana medalje. „Rat, težak život, neimaština“ riječi su kojima je jedan njemački umirovljenik opisao zemlju. Hrvatska za njega ipak nije na istoj razini kao Bosna i Srbija, no iz njemačke perspektive balkanske zemlje uvijek će biti povezane u gospodarsko-političkom smislu. Pitanje je vremena kad će bačva baruta eksplodirati. S Hrvatskom se općenito povezuju mnoge tragične sudbine, raspad Jugoslavije, rat i suze, problemi sa Srbijom. „Sad se opet nalazi u blizini problematičnih zona. Mislim na Kosovo i Srbiju. Tu još uvijek vladaju nemiri te povijesni sukob između kršćana i muslimana.“, rekao je jedan bonski profesor matematike. Unatoč svemu smatra da je Hrvatska ipak sigurna zemlja, no okolina joj ni u kojem slučaju ne ide u prilog.

"Niste spremni"

Što se tiče ulaska u EU, Nijemci su uglavnom vrlo skeptični. Smatraju da treba sagledati cjelokupnu situaciju. Ne samo Hrvatska već i Turska imaju aspiracije prema Europskoj uniji. Za Njemačku je vrlo bitno što Hrvatska može ponudit europskom tržištu. Žitelji unije pod svaku cijenu žele izbjeći još jednu Grčku, Portugal ili Irsku. „Neku pouku bi iz nedavnih događanja na burzama ipak trebalo izvući“, složila se većina.

Osobno sam posjetio ove zemlje i vidio što su financijska sredstva Unije tu napravila, mnogo toga je izgrađeno. U prvoj liniji ove zemlje su profitirale od pristupanja Uniji, no razvoju ostalih zemljama nisu posebno doprinijele, upravo suprotno, kaže jedan umirovljenik.

Mnoge zemlje već su pristupile EU, a nisu bile spremne pratiti trendove i potraživanja tržišta. Hrvatska ne samo da mora još mnogo raditi na vlastitom gospodarstvu već mora i pripremiti svakog građanina na nove uvjete života i rada te mu objasniti što ga očekuje. U ovom aspektu je, po riječima upitanih Nijemaca, njihova zemlja također u dobroj mjeri zakazala.


Cilj - gospodarska stabilnost

„Pristupanje Uniji samo po sebi nije cilj, već ono što će sa nakon toga događati. Na to trebate „postajati spremni“. Trebate misliti o posljedicama ulaska. Ne trebate imati na umu samo fondove i financijsku potporu, već i obveze prema zajednici, primjerice izbjegavati prezaduženja, razviti dobro koncipirano gospodarstvo. Jer ako ovi preduvjeti nisu zadovoljeni, jako je teško opstati u kapitalizmu“, argumentirao je već prije spomenuti matematičar te nadodao: „U Hrvatskoj se uistinu može provesti lijep odmor, no to neće zemlju direktno lansirati u Europu. Zavirimo malo iza fasada. To što se u Hrvatskoj da dobro odmoriti i zabaviti nije nikakav indikator njene gospodarske stabilnosti. Mi smo posjetili ne samo obalu već i gradove i dobili uvid u svakodnevnicu ljudi. Ako se malo odmaknete od obale dočekat će vas potpuno drukčiji krajolik. Selo i nazadne poljoprivredne metode. S takvim gospodarstvom sada želite sudjelovati u životu EU. To nije samo tako, reci pa napravi. To je jedan zahtjevni prijelaz.“

Neke od pesimističnih prognoza građana Bonna glase: Hrvatsku će preplaviti jeftini proizvodi ostalih zemalja. Ono što je za zapadnjake jeftino, za druge narode, one istočnije/južnije pozicionirane, ne mora nužno biti. Hrvati si neće moći priuštiti mnogo stvari, a živjeti će u okolini koja to može. Njemački građani upozoravaju i na problem eura i poskupljenja koja redovito nastupaju uvođenjem ove valute. Smatraju da Hrvatska nema dobre domaće poljoprivredne i industrijske proizvode. Čest je bio i ovakav komentar: „Sve će prekipjeti i u konačnici propasti. Dobri proizvodi koje imate, koji su kvalitetni i povoljni, pasti će takoreći ispod stola i izgubiti svoju važnost. Mislim da prerano ulazite u ovu „europsku fazu“.

No nisu svi bili jednoglasni po ovom pitanju. Jedan mladi bračni par oduševio se perspektivom koju nudi Hrvatska, te se odlučio za kupnju nekretnine u Dalmaciji. Raduju se ukidanju granica između Hrvatske i ostalih zemalja Unije, što će omogućiti lakšu poslovnu i prijateljsku komunikaciju. Predviđaju da će u roku od nekoliko godina Hrvatska privući brojne strane investitore koji će svojim kapitalom oplemeniti zemlju i dati joj podstreka.

Stara priča - lijepa obala ali to je sve


Mnogi su se požalili da Hrvatska polako gubi svoju autentičnu nit. Upozoravaju i na negativne posljedice masovnog turizma. Hrvatska ne bi trebala slijediti španjolski trend „all-inclusive hotela“. Ne bi se trebala pretvoriti u Mallorcu i ostale „copy-paste destinacije“.

Prije tri godine jedan stariji bračni par posjetio je Dalmaciju. Bilo je vrlo lijepo, kažu, no ipak tamo se ne bi vratili. Kuhinja je jednostavno bila loša, a dobra hrana je sastavni dio dobrog godišnjeg odmora. „Naišli smo samo na talijansku kuhinju, i lance brze hrane. Uistinu smo se potrudili pronaći nešto tipično hrvatsko, no riba, grill plate i pizze to nisu.“ Cijene su pak nekome previsoke, nekome prihvatljive. Njemica Olga koja je prošle godine ljetovala na Makarskoj rivijeri primijetila je „da su Hrvati predoslovno shvatili slobodno tržište. To su zaključili i mnogi moji poznanici koji već godinama ljetuju u Hrvatskoj.“ Smatra da Hrvatska ima jeftinije cijene najma i nema razloga za visoke cijene proizvoda i usluga. Po njenom mišljenju sve je pretjerano komercijalno, što bi moglo zasjeniti ljepotu prirode.

No priča se i nešto drukčija priča. „Imate prekrasnu obalu, dobre lokacije za kampiranje. Hrana je povoljna i ukusna. U svakom slučaju povoljnija nego kod kuće ili u Italiji ili pak u Francuskoj što uvelike doprinosi atraktivnosti zemlje,“ zaključuje Olga.

[Stripi]

Ako Hrvatska nije spremna a završila je pregovore, u kojem je tek stanju onda ostatak Balkana?

[Sheytan]

Iskreno boli me dupe je li spremna ili ne... Želim slobodno kretanje po EU i ako mi Hrvatska to omogući, od dana kada uđe u EU prestajem da se izjašnjavam kao Srbin, i počinjem da se izjašnjavam kao Hrvat

Izvini Mage, ništa lično, potpuno razumem tvoje reagovanje, ali mi je tvoj post dobra kopča da postavim jedan zanimljiv tekst sa satirično-šaljivog sajta - Njuz - vesti u ogledalu!


Prva operacija promene nacionalnosti izvedena na klinici u Srbiji

BEOGRAD, 16. avgust 2011, (Njuz) – Nakon prve uspešne transplantacije lica izvedene pre šest meseci na klinici Majo, Srbija se može pohvaliti da je prva zemlja u svetu na kojoj je uspešno izvedena operacija promene nacionalnosti.

Operacija je izvedena u utorak na neurohirurškom odeljenju Vojno-Medicinske Akademije u Beogradu, a pacijent je 38-godišnji Mladen Paunović iz Šapca, koji je promenio nacionalnost iz srpske u hrvatsku.

- Još od malih nogu Mladen je pokazivao da je drugačiji ostale dece – kaže njegova majka Milena (58) – dok su drugi dečaci navijali za Zvezdu ili Partizan, on je skupljao sličice fudbalera Hajduka iz Splita, i ispisivao Torcida grafite po zidovima. Jeo je isključivo „Kraš“ čokoladice, a tokom devedesetih godina često su ga tukli u školi jer je javno zagovarao ideju Velike Hrvatske – priča nam Mladenova majka, koja napominje da voli i prihvata svoje dete bez obzira na to kakve nacionalne preferencije ispoljava.

- Ideja o operaciji promene nacionalnosti kruži postoji u medicini već poslednjih dvadeset godina, ali do sada je niko nije izveo u praksi – rekao je načelnik Neurohirurškog odeljenja VMA prof.dr. Milenko Savić – Nije iznenađenje što je prva operacija tog tipa izvedena u Srbiji, jer je na Balkanu problem nacionalnosti tradicionalno bio jedan od ključnih pravaca kojima se bavila medicina – dodaje dr. Savić.

Operisani Paunović oseća se dobro i kaže da „jedva čeka da izađe iz bolnice i prošeta ulicama Zagreba kao normalno i srećno ljudsko biće“.

Istok Pavlović


Read more: http://www.njuz.net/prva-operacija-prom ... z1Vwt7qf6t

[Sheytan]

Hrvatska u EU: Katastrofa na pomolu!

Pristupanje Hrvatske moglo bi dodatno da optereti Evropsku uniju i stvori niz problema, piše Forbs u tekstu pod naslovom "Hrvatska u EU: Katastrofa na pomolu".

U 2013. godini Hrvatska bi trebalo da se pridruži Evropskoj uniji, a ukoliko prethodno ne počisti ispred svog praga, još jedna posrnula ekonomija će dodatno da optereti EU i pogorša postojeće probleme, upozorava autor teksta Ričard Levik.

On navodi da će to značiti više dugova, više tereta za poreske obveznike, dodatne rizike od nemogućnosti plaćanja zajmova, kao i novi niz pritisaka na američka tržišta koja su kompleksno povezana s evropskim tržištima.

Forbs u opsežnom i oštro intoniranom članku upozorava da 'kako stvari trenutno stoje, članstvo Hrvatske u EU bilo bi još jedna obaveza koju ne možemo priuštiti uz sadašnju izloženost Grčkoj' i dodaje da bi se članstvo moglo pokazati katastrofalnim i za hrvatski narod.

"Krajem 19. veka neko je Bizmarka pitao šta bi moglo da izazove sledeći veliki evropski rat. 'Neka prokleta stvar na Balkanu', precizno je odgovorio. Danas događaji u toj regiji nisu ništa manje dosledni ako se prisetimo da je Grčka, koja sada trese svetska tržišta, takođe balkanska država", navodi se u tekstu koji je objavioForbs.

U svom tekstu Ričard Levik kaže da "ako su mnogi izveštaji tačni, korupcija u Hrvatskoj je nemilosrdna i sistemska i to u potpunosti menja fokus sa toga da Hrvatska treba da uđe u EU u 'da li Hrvatska treba da uđe u EU".

On navodi i da je EU obećala dodatne četiri milijarde evra za vladine institucije očigledno ogrezle u korupciju čime se "začarani krug samo nastavlja".

"Hrvatska je dramatičan dokaz onoga što antikorupcijski pioniri govore godinama - da je više od integriteta jedne zemlje ili korporacije u igri. Mnogo više je u pitanju. Postoji delikatna globalna ravnoteža u svetu. Ako narodi poput Hrvatske igraju važniju ulogu na međunarodnoj sceni, bez ubrzane antikorupcijske politike, ta ravnoteža će se zategnuti preko granice izdržljivosti", zaključuje Levik.

[barni011]

Ako Hrvatska nije spremna a završila je pregovore, u kojem je tek stanju onda ostatak Balkana?

A ljudska prava, korupcija najveceg vrha vlasti, prezaduzenost?

[Srklet]

samo malo. da sutra - nekim cudom - EU kaze da u roku od dvije godine prima srbiju u clanstvo, ti bi rekao 'a ne, ne moze, nije sve savrseno'?

boli me kurac jel hrvatska spremna za EU, ja sam spreman i zasluzujem zivjeti u EU.

[barni011]

Odmah cu ti reci.Srbiji nije spremna za clanstvo, ako izuzmemo ova ekonomska pitanja i neresen status Kosova, svakakoo nije spremna zbog ljudskih prava koja i ovde jesu ugrozena, cigane ne zeli niko da integrise u drustvo vec ih iseljavaju na periferiju gradova, Beograd je primer tome.
Seksulane manjine nemaju prava ustavom zagarantovana, o drugima da ne pricam.
Korupcija je kao dobar dan.
Sto bi neko rekao banana drzava.Ali ja je ipak volim i zelim da ucestvujem u njenom menjanju na bolje kao pjedinac.Ne bi zelo da udje u EU pod ovakvim okolnostima jer je ovo drustvo isuvise slabo da se samo menja na to mora neko uticati, kao Evropska komisija sto radi.

[Srklet]

i tak...

[Stripi]

[/url]

Ako Hrvatska nije spremna a završila je pregovore, u kojem je tek stanju onda ostatak Balkana?

A ljudska prava, korupcija najveceg vrha vlasti, prezaduzenost?

[/url]i tak...

[tasa]

@Sheytan ako volis hrvatsku koliko i ja a znam da je tako
pozeli im sto brzi ulazak sto dublje u EU jer im se nista gore od toga ne moze desiti

[alexandermagic]

Hrvatskoj jeste mjesto u EU, a ti i takvi poput tebe se, na sreću, ništa ne pitaju.

[Laerem]

Uh, pa primio je EU i veca govna od Hrvatske. A boga mi i vise fasisticka. Hint: Austrija.

[Sheytan]

Američki dnevnik "Vašington tajms" tvrdi da bi Hrvatska mogla da doživi sudbinu Grčke, zbog neobuzdane korupcije u toj zemlji.

"Vladajuća politička garnitura je godinama pljačkala hrvatsku privredu, ukradeno je ili isisano više od milijardu dolara. Mutna privatizacija napunila je džepove moćnika na vlasti. Korupcija neobuzdano besni", navodi kolumnista Džefri Kiner.

Pravo vlasništva u Hrvatskoj "rutinski se krši", više od milion slučajeva nije procesuirano, navodi Kiner ocenjujući da je to neverovatan broj u zemlji koja ima oko četiri miliona stanovnika.

List navodi da se stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj kreće oko 20 odsto, dok je nezaposlenost među mladima blizu 40 odsto.

Privredni rast je "anemičan", a javni dug "enormno visok", konstatuje "Vašington tajms" naglašavajući da je odnos hrvatskog duga prema bruto domaćem proizvodu jedan od najvećih u Evropi.

Ipak, hrvatska vlada je odbila da preduzme neophodne mere i smanji javnu potrošnju, navodi se u komentaru i dodaje da je umesto neophodnih mera zvanični Zagreb povećao poreze, koji posebno pogađaju inostrane kompanije, što dovodi do smanjenja priliva investicija i otežava stvaranje novih radnih mesta.

Kiner navodi da političari u Zagrebu insistiraju na pridruživanju Evropskoj uniji, jer žele da se dokopaju četiri milijarde evra koje je Brisel obećao u okviru programa pridruživanja Hrvatske Uniji.

"To je trampa koju bi Hrvati, a i Evropljani, mogli skupo da plate", ocenio je kolumnista konstatujući da bi Brisel dobio "još jednu Grčku", prezaduženu balkansku državu kojoj će biti potrebna konstantna finansijska pomoć da bi izbegla bankrot.

[Srklet]

washington times opet?

nego, kad se vec citira jeffrey kuhner, evo jednog zanimljivog teksta istog autora
http://www.ebireflections.com/2/7/4

The quest for Greater Serbia lives

dakle, dragi sheytane, ti kuhnera smatras relevantnim kolumnistom?